Rješenje pitanja Ljubljanske banke treba biti takvo da se ne može reći da je netko nekoga prevario i da ga se može politički prezentirati javnosti u Hrvatskoj i u Sloveniji, izjavila je u četvrtak u Bruxellesu prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i eurposkih poslova Vesna Pusić.

"Nama je u interesu da rješenje bude takvo da nitko nikoga nije prevario ili nadigrao i da ga i jedna i druga strana može politički prezentirati svojoj javnosti. Moram reći da cijenim napore slovenskog kolege Erjavca da pomogne i pridonese tom rješenju s obzirom na situaciju u Sloveniji, gdje se vladajuća koalicija postupno osipa, i koji pokazuje dozu odgovornosti da se to to pitanje riješi prije izbora ili nekog drugog preslagivanja u Sloveniji", izjavila je ministrica Pusić nakon završetka sastanka vanjskih poslova zemalja članica EU-a.

Uoči toga sastanka, u srijedu navečer, ministrica je sa slovenskim kolegom Karlom Erjavcem razgovarala o pitanju Ljubljanske banke i pravodobnoj ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu. Oboje ministara su nakon toga sastanka izjavili da je rješenje blizu i da ga je moguće pronaći tijekom sljedećeg mjeseca, što bi otvorilo put za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu.

Najavili su da će se ponovno sastati 6. veljače u Sloveniji zajedno s dvojicom financijskih stručnjaka dviju vlada Zdravkom Rogićem i Franceom Arharom.

Ministrica nije htjela govoriti o sadržaju mogućeg rješenja pitanja Ljubljanske banke. "O sadržaju nećemo govoriti ništa, naročito zbog toga što očekujemo da veći dio sadržaja definiraju dva financijska stručnjaka, a kolega Erjavec i ja smo tu kako bi to imalo i političku dimenziju koju financijski stručnjaci nemaju. Oni su tu koji pomažu da se strane financijske ekspertize definira rješenje prihvatljivo i jednoj i drugoj strani", rekla je.

Ministrica Pusić je rekla da je Hrvatska ispunila svih 10 zadaća koje je Komisija identificirala u svom listopadskom izvješću i da je predala Komisije informacije o tome što je sve učinjeno.

"Mi smo završili posao, ispunili svih 10 točaka. Zadnje pitanje je bilo brodogradnja, a u međuvremenu je dogovoren način na koji se to rješava, uključujući i datume kada će konkretni ugovori biti potpisani. To je dogovorio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u razgovoru s povjerenikom za tržišno natjecanje Joaquinom Almunijom", rekla je ministrica.

Na upit što je s prijevodom europske pravne stečevine na hrvatski jezik, na što je nedavno upozorila Komisija, ministrica Pusić je rekla da će i to biti riješeno do ulaska u EU.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

"Prijevodi ne moraju biti gotovi do 31. siječnja, niti je to potrebno. Ono što se tražilo jest ubrzanje tempa prevođenja kako bi se posao završio do ulaska u članstvo. U studenome i prosincu mi smo udvostručili broj prevedenih stranica u odnosu na prethodno razdoblje, a u siječnju utrostručili. Zaposlili smo dodatnih 12 ljudi i danas je potpuno jasno da će prijevodi biti gotovi do 1. srpnja, ako ne i prije toga", rekla je.

Na pitanje da komentira prijedlog rumunjske zastupnice u EP-u Monice Macovei da se Hrvatskoj uvede monitoring i nakon pristupanja, Pusić je rekla da je "Europa slobodno područje na kojem svatko može govoriti što hoće".

"Svatko ima pravo reći što hoće, ali Hrvatska neće imati monitoring nakon pristupanja za razliku od Bugarske i Rumunjske, djelomično i zbog iskustva s takvim monitoringom u tim zemljama i zato su zemlje članice zaključile da monitoring nakon ulaska nema nikakva utjecaja. Zbog toga iskustva Hrvatska je imala drukčiji model pregovaranja, imala je mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja i monitoring od završetka pregovora do dana ulaska", rekla je ministrica Pusić.