Tehničku Vladu i početak rada rekonstuirane koalicijske Vlade, pored rebalansa proračuna, čeka zastoj ili usporavanje rješavanja najtežih reformskih projekta i izazova. Najkritičnije točke koje će biti test operativnosti nalaze se u poljoprivredi u dijelu nastavka pregovora s ratarima o cijeni otkupa pšenice, privatizaciji brodogradnje čiju odgodu zapravo sindikati priželjkuju i to na duži rok, te servisiranju državnih obveza prema privatnom sektoru i mogućem rezanju raznih socijalnih prava o čemu se već uvelike govori.

Preustroj HFP-a
Trusno područje, uz koje su vezane mnoge nepoznanice, predstavljaju dospjele obveze tvrtki u većinskom vlasništvu države, poput HEP-a, na čijem čelu je Ivan Mravak, jer to može destabilizirati poslovanje dijela privatnog sektora. Nije do kraja jasno hoće li država prestati s plaćanjem i koliko bi to trajalo, a o potezima uprava državnih tvrtki ovisi hoće li se u Hrvatskoj izazvati lavina propast malih i srednje velikih tvrtki. Glavnina njih je u posao s državom uglavnom indirektno uključena preko poslovanja velikih privatnih kompanija s državnim sektorom. Ozren Matijašević, član Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju i šef Hrvatske udruge sindikata koje je najzastupljenije po članstvu u brodogranji i crne metalurgije, tvrdi da je “perspektiva mnogih malih i srednje velikih tvrtki jako loša”. “Pitanje je koliko će takvih tvrtki moći izdržati zbog nelikvidnosti izazvane neplaćanjem državnih dugova i najizgledniji je za mnoge stečaj. Rješenja nisu nađena ni za mandata moćnog premijera kakav je bio Sanader, pa će mnoge tvrtke zato platiti danak nestankom s tržišta”, zaključuje Matijašević, najavljujući usporavanje privatizacije i preustroja Hrvatskog fonda za privatizaciju. Posve drukčiji navodi stižu iz velikih građevinskih tvrtki, gdje pojedini članovi uprava tvrde kako ne bi trebalo u vrijeme turističke sezone, čak i unatoč njezinu podbačaju, doći do izostanka plaćanja obveza države. Zbog očekivanog velikog priliva novca u državni proračun, kažu, nadaju se transferu novca državnim tvrtkama za plaćanje dugova u projektima tekućih državnih investicija. Veliki građevinari, a na koje su lančano vezane male i srednje tvrtke, ne bi tako trebali neplaćanjem izazvati nelikvidnost svojih kooperanata.

Blokada privatizacije
Glede početka privatizacije i restrukturiranja domaćih brodogradilišta, najavljivani natječaji iz Ministarstva gospodarstva, službeno su odgođeni samo na vrijeme dok novi mandatar ne dobije povjerenje Sabora. Dok je to u sindikatima protumačeno kao dobra vijest i prilika da se privatizacija blokira, te da se zapravo realizira samo dio plana vezanog uz restrukturiranje, uprave u brodogradilištima ne priželjkuju nikakve zastoje. Fokusirani su na aktualne pregovore koje vode s različitim domaćim i stranim bankama o novim kreditima. Prema tvrdnjama iz nekih uprava škerova, za njihovo poslovanje goruće je pitanje dobijanja novih kredita, a prevladavajuće je uvjerenje da na njih neće utjecati promjena Vlade. Nova zaduženja brodogradilištima na temelju odobrenih državnih jamstava u mandatu Sanaderove vlade trebaju osigurati poslovni ciklus do kraja godine. U nastalim okolnostima nakon ostavke premijera Sanadera opastanak brodogradilišta ovisi o zatvaranju te financijske konstrukcije, a za pokriće rashoda u sljedećih nekoliko mjeseci nemaju više oslonac u unutarnjim rezervama.

Pregovori

Banke zainteresirane za poslove s brodogradilištima
Predsjednik Uprave 3. maja Željko Starčević kaže kako nakon prvotnog šoka izazvanog premjerovom ostavkom, u brodgradnji se očekuje pozitivan ishod razgovora s bankarima. Promjene u Vladi ne bi trebale utjecati na banke, a gospodarstvo se samo rješenjima može održati na nogama. “Pregovaramo s više domaćih i stranih banaka koje su se vidno zainteresirale. Riječ je o kreditu u iznosu od 36 milijuna eura i ključna je stvar da što prije potpišemo ugovor”, kaže Starčević, dodajući da su unutarnje zalihe potrošene.