Prvi zastoj novca loš signal, opet klize prema krizi

Autor: Marija Brnić , 21. siječanj 2021. u 13:17
Premijer Plenković prilikom posjete riječkom škveru/NEL PAVLETIĆ/PIXSELL

Upućeni tvrde da je, unatoč percepciji kako je kriza riješena, zastoj kredita tek prvi u nizu skorih događaja.

Prošli tjedan, kako doznaje Poslovni dnevnik, prvi put je zapela isplata novca iz kredita HBOR-a kojim je osigurano poslovanje riječkom 3. maju nakon krize u koju je tvrtka zapala prije godinu i pol. Takav model mjesečnih uplata za pokrivanje troškova riječkom brodogradilištu utvrđen je kako bi se pratilo kontrolu troškova, a slučaj je u međuvremenu, kako nam je potvrđeno, riješen.

No, činjenica da se zbog negativne ocjene nadzornika Hrvatske brodogradnje Jadranbrod dogodio zastoj u isplati novca za plaće oko 850 zaposlenika ukazuje da postoje određena odskakanja od predviđenoga, a upućeni tvrde da je, unatoč javnoj percepciji kako je slučaj krize u 3. maju riješen, takav događaj samo prvi u nizu koji 3. maj čeka u ovoj godini.

S početkom rujna, naime, istječe rok do kojega je s vjerovnicima postignut dogovor o dvogodišnjoj odgodi naplate njihovih 85 posto potraživanja, a još nisu riješeni ni komplicirani odnosi s Uljanikom i njegovim potraživanjima od 3. maja, niti se započelo razgovarati o tome što slijedi 3. maju nakon što presuši postojeći financijski okvir za funkcioniranje i izgradnju brodova uz pomoć države.

Koliko je slučaj apsurdan, pokazuje i zastoj oko car-carriera, novogradnje 514, koju je iz stečajne mase Uljanika konačno u prosincu otkupila država za 142 milijuna kuna, s namjerom da prema Vladinoj odluci iz 2019. brod bude dovršen u riječkom brodogradilištu, koje ga je kao podizvođač i gradilo za Uljanik. Međutim, još uvijek nije utvrđeno kako će se brod graditi.

Nije svejedno hoće li brod graditi država kao sadašnji vlasnik, potencijalni kupac s kojim se pregovara, a riječ je o izvornom naručitelju tvrtki Siem, koji bi ga kupio od države s obvezom dovršetka u 3. maju, ili ako ga 3. maj kao vlasnik dovrši i prihodom, kako je predviđeno programom oporavka, zatvori kreditne obveze prema HBOR-u.

Za treći scenarij potrebno bi bilo provesti dokapitalizaciju 3. maja, kojom bi brod bio prenijet u vlasništvo škvera i popravilo bi negativnu bilancu, no osim što iziskuje vrijeme, ta opcija otvara i bojazan da bi vjerovnici time mogli biti potaknuti na prisilne naplate svojih potraživanja.

437

milijuna kuna iznose je za koji gubici škvera premašuju njegov kapital

Opcije da brod dovršava država ili ugovara sa Siemom povlači pitanje poštivanja zakona o javnoj nabavi, jer je riječ o velikim vrijednim poslovima koji ne podliježu izuzeću od primjene tog zakona.

A osim što bi time ponovno aktivirali očekivanje pulskog brodogradilišta da mu se prepusti dovršetak te gradnje, moguće zainteresira i druge brodograditelje, sve ove opcije iziskuju vrijeme i dodatno kompliciraju rješavanje problema u 3. maju.

Dovršetak broda 514, jedan je od tri posla na kojima je temeljena vladina odluka iz 2019. o potpori 3. maju za nastavak poslovanja, a za njegov dovršetak, prema informacijama od predsjednika Uprave Edija Kučana, potrebno će biti osam mjeseci nakon zaključenja ugovora. Taj posao od tri koja je država planirala za 3. maj je i najunosniji, jer je brod u visokoj fazi dovršenosti.

“No sa svakim danom odgode taj brod gubi na vrijednosti i time štetu trpi i 3. maj i država”, upozorava predsjednik Nadzornog odbora 3. maja Juraj Šoljić. Tvrdi da kupac s kojim je potpisano pismo namjere želi brod što prije i ne želi ga graditi ni u jednom drugom brodogradilištu.

A kada država odluči što je najbolje rješenje, za realizaciju posla potrebno je osigurati i kredit, a prethodno i jamstvo Ministarstva financija u visini 20 milijuna eura, što znači da je realno da se ta gradnja završi, a potom i naplati, tek pred kraj 2021. Kako će u međuvremenu poslovati 3. maj, koji je od preostala dva broda iz “vladinog paketa” jedan dovršio i lani ga predao kupcu, a na drugome su radovi u tijeku i trebao bi biti dovršen u srpnju?

Uprava je ugovorila gradnju trupa i opremanje za polarni kruzer za australsku grupaciju Scenic, ali se i taj posao počinje otezati. Jamstvo od 80 milijuna eura koje je za gradnju broda u rujnu prošle godine odobrila Vlada Scenicovoj tvrtki MKM Yachts još uvijek nije aktivirano i kupac još uvijek dogovara kreditnu liniju.

Od posla se, kaže predsjednik uprave MKM Yachts-a Saša Čokljat, nije odustalo, ali su rokovi bitno pomaknuti. U 3. maju već pola godine rade sekcije za prvi iz planirane serije ovih luksuznih kruzera. No, prvotno je bilo planirano uzimanje kredita za tu gradnju kod stranih banaka, ali je u međuvremenu došlo do promjene i, kako tvrdi Čokljat, u završnoj su fazi pregovori s domaćim bankama i pitanje je tjedana kada će biti zaključen ugovor.

No, problemi korone koja još uvijek drži zaleđenim kruzerski biznis u kojem posluje Scenic, usporili su i dinamiku gradnje serije ovih brodova u narednom razdoblju. Kako se sada čini, 3. maju počet će sve više nedostajati novca i potrebno je tim više već sada djelovati i pripremati rješenje.

Najavljivana privatizacija nije na vidiku, a i pitanje da li bi uopće na tržištu bilo ozbiljnih kandidata za tvrtku čiji gubici za 437 milijuna kuna prelaze kapital. Jedno od potencijalnih rješenja može biti i predstečajna nagodba, no i to podrazumijeva da se već osmišljava prijedlog s kojim će se stati pred vjerovnike.

Sam prvi čovjek Vlade Andrej Plenković i nakon što je država preuzela 4 i pol milijarde kuna tereta Uljanika pokazuje čvrstu volju da očuva brodogradnju u Puli i Rijeci, no realizacija njegovih obećanja u slučaju 3. maja zapinje. Primjer inertnosti je i odgađanje međusobnih dugovanja između Uljanika i 3. maja. Riječki škver ima ogromna potraživanja za pozajmice kojima je svojedobno pomagala Uljaniku da osigura likvidnost, no kako je tvrtka u postupku likvidacije, naplata nije moguća.

Riječ je o više od pola milijarde kuna. S druge strane, Uljanik i njegove tvrtke koje su također u stečaju imaju određena potraživanja prema 3. maju, koji je “živo” poduzeće i naplata je moguća, a stečajni upravitelji otvoreno su i najavili da će takve poteze poduzeti jer je to uostalom i njihova obveza.

K tomu, u drugom dijelu godine nastupa i zastara za veći dio. Pravni stručnjaci uvjeravaju da kao najveći vjerovnik država ima prostora i može donijeti odluku o prijeboju potraživanja.

Zbog svega, s odmicanjem vremena generiraju se neminovno problemi u 3. maju, za koji njihovo nerješavanje i odgađanje odluka može voditi samo prema najgorem scenariju, od kojega se tvrtku spašavalo prije godinu i pol.

Komentirajte prvi

New Report

Close