Od sljedeće godine, kada će biti napravljen još jedan zahvat, pruga više neće biti kočnica prijevozu tereta iz riječkog bazena, rekao je danas zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić na svečanosti u povodu puštanja u rad izmijenjenog sustava električne vuče na dionicama pruge Moravice- Rijeka-Šapjane, Škrljevo-Bakar i Sušak Pećine-Rijeka Brajdica, u koji je uloženo 637 milijuna kuna.

Završetkom tog projekta HŽ Infrastruktura ostvarila je jedinstveni sustav električne vuče na cijelom svom području, što će ubrzati tijek prometa i povećati propusnu moć pruge, lokomotive se više ne moraju mijenjati u Moravicama, smanjit će se troškovi energije i održavanja i broj zaposlenih.

Uoči svečanosti na riječkom kolodvoru vlakom od Fužina do Rijeke doputovali su predstavnici resornog Ministarstva, članovi uprava HŽ Infrastrukture, HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza, a dočekali su ih predstavnici riječke gradske uprave, Primorsko-goranske županije i drugi.

Zamjenik resornog ministra Zdenko Antešić rekao je da je odrednica ove Vlade željeznički prometni pravac, da je riječ o jednoj od do sada najvrednijih investicija u Hrvatskoj, koju su ostvarili hrvatski ljudi i pamet te da će slijediti daljnja ulaganja u modernizaciju i izgradnju pruga, posebice na koridoru Rijeka-Zagreb-Botovo, za što će se aplicirati za sredstva iz EU fondova.

Prioritet Vlade je da kroz kreditna sredstva, a u budućnosti i iz drugih izvora, osnaži financiranje HŽ Infrastrukture kako bi se poboljšali kvaliteta i karakteristike pruga, koje će od 1. srpnja 2013. činiti osnovnu mrežu EU i biti vezana na koridor Baltik – Jadran. Tu će naši 5b koridor od Rijeke do Zagreba i mađarske granice, kao i od Rijeke, Zagreba do Maribora i Graza te koridor 10 od Bragane do Tovarnika biti sastavni dio europske mreže za koju će od 2014. do 2020. biti omogućeno financiranje do 85 posto vrijednosti, rekao je Antešić ističući da Hrvatska nema dovoljno novca za gradnju prometne infrastrukture iz proračuna.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić kazao je da projekt kasnio dvije godine jer prošla Vlada nije osigurala dovoljno novca da se završi na vrijeme. Naglasio je da je kapacitet HŽ Infrastrukture sada tri puta veći nego što su sadašnje mogućnosti riječkog lučkog bazena i da je cilj da pruga ni u jednom trenutku ne bude limitirajući faktor u razvoju riječkog prometnog pravca.

Najavio je da će u siječnju 2013. početi veliki radovi na tunelu Brajdica u Rijeci, u roku godine dana radovi na kolodvoru Brajdica, a u roku dvije godine počet će radovi na novom kolodvoru u Rijeci, teretnom i putničkom, te na novoj dvokolosječnoj pruzi na području Rijeke. Godinu dana nakon toga počet će i radovi na novoj dvokolosječnoj pruzi od Rijeke do Delnica, rekao je Peričić navodeći da će svi ti radovi stajati oko 550 milijuna eura.

Odgovarajući na pitanja novinara, Peričić je rekao da HŽ Infrastruktura nije gubitaš, ali da će biti gubitaš na kraju godine jer će podnijeti dio tereta svojih operatera koji su u lošem stanju. Kazao je da je taj sustav u prošla dva mjeseca napustilo 700 ljudi, da klasičnih otkaza nije bilo, da su se ljudi opredjeljivali za poticajne otpremnine te da je najviše ljudi otišlo u prijevremenu mirovinu.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Riječki gradonečelnik Vojko Obersnel izrazio je zadovoljstvo ostvarenim projektom, ali i nezadovoljstvo što je, nakon što je dio projekta do Moravica završen još 1987., nastavak do Rijeke, najveće hrvatske luke, završen tek 2012.