Hrvatska javnobilježnička komora (HJK) kao članica Vijeća notarijata Europske unije (CNUE) aktivno se uključila u aktivnosti ovog krovnog udruženja notara EU koje se poduzimaju zbog agresije Ruske Federacije, podržane od strane Bjelorusije, na demokratsku i suverenu međunarodno priznatu državu Ukrajinu. U današnjem priopćenju HJK navodi se i kako hrvatski i europski javni bilježnici provode mjere vezane uz rat u Ukrajini, slijedom Rezolucije koju je početkom ožujka kao uvod u ove mjere CNUE donio te su je svi notarijati kao članovi jednoglasno usvojili.

“Predmetnom Rezolucijom je najstrože osuđena agresija Ruske Federacije izvršena prema Ukrajini, te je izražena solidarnost s kolegama javnim bilježnicima iz Ukrajine kao i sa svim građanima slobodne i neovisne Ukrajine kako se navodi u Rezoluciji”, navodi se.

Kao čin podrške Ukrajini i njenim stanovnicima, kako informiraju, predmetnom Rezolucijom CNUE je odlučio prihvatiti Ukrajinsku javnobilježničku komoru u status službenog promatrača u CNUE-u koji se uobičajeno dodjeljuje notarijatima država koje su službeno započele postupak pridruživanja Europskoj uniji.

Nakon donošenja Rezolucije, a u kontaktu s Europskom komisijom, CNUE je osigurao pravovremenu distribuciju informacija o sankcijama koje je Europska unija usvojila u odnosu na Rusku Federaciju i Bjelorusiju te na određene fizičke i pravne subjekte povezane s režimima navedenih država. Provođenje sankcija u velikoj mjeri ovisi i o javnim bilježnicima u mnogim državama članicama EU, što je posebno naglasio i povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders kojeg se u priopćenju i citira: “U provedbi i praćenju EU mjera zamrzavanja imovine oligarha, tvrtki i drugih dužnosnika koji podržavaju invaziju na Ukrajinu, javni bilježnici imaju posebnu ulogu osiguravanja da se zabranjene transakcije ne odvijaju. Europska Komisija surađuje s Vijećem notarijata Europske unije kako bi osigurala da svi europski bilježnici imaju potrebne informacije za provedbu EU sankcija.”

HJK na čelu s predsjednicom Zvijezdanom Rauš – Klier, u svom priopćenju navodi kako ovakve izjave visokih EU dužnosnika jačaju, s jedne strane, uloge javnih bilježnika od strane europskih institucija i, s druge strane, odgovornost javnih bilježnika za pažljivu primjenu relevantnih europskih i nacionalnih sankcija.

“Provođenjem izrečenih sankcija javni bilježnici u svakoj od država članica EU osiguravaju da se sva imovina koja izravno ili neizravno, pripada osobama i subjektima povezanim s režimima odgovornim za agresiju na Ukrajinu, bude zamrznuta bez mogućnosti izvršavanja bilo kakvih transakcija i poslova u pogledu te imovine. U tom svijetlu, Hrvatska javnobilježnička komora je pravovremeno obavijestila sve javne bilježnike u Republici Hrvatskoj o sadržaju sankcija koje su dužni primjenjivati u obavljanju javnobilježničkih poslova, kao i o popisima fizičkih i pravnih osoba na koje se predmetne sankcije odnose. Liste sankcije kao i popisi osoba obuhvaćenim sankcijama se s protekom vremena proširuju, o čemu Komora obavještava sve javne bilježnike u koordinaciji s CNUE-om i Ministarstvom pravosuđa i uprave RH”, navode iz HJK.
Osim aktivnosti oko provođenja EU sankcija, CNUE-e se zajedno sa svim notarijatima članovima, aktivno uključio u organizaciju humanitarne pomoći narodu Ukrajine te izbjeglicama koje s teritorija Ukrajine svakodnevno pristižu na teritorije država članica Europske unije.
U tu svrhu, navode da je žurno organizirana Krizna jedinica za pomoć Ukrajini unutar CNUE-a – Hrvatska javnobilježnička komora ima svog predstavnika, koja je zadužena za organizaciju financijske i materijalne pomoći, zatim javnobilježničke pomoći na terenu te za “informiranje i političko djelovanje”.
U pogledu same organizacije pomoći ukrajinskim izbjeglicama koje dolaze na teritorij država članica EU, HJK je obavijestila sve javne bilježnika u RH, iznose, u vezi Provedbene odluke Vijeća EU br. 2022/382 od 4. ožujka 2022. kojom je dodijeljena privremena zaštita izbjeglicama iz Ukrajine, a na temelju produženja roka Direktive 2001/55/EZ koja utvrđuje minimalne standarde za pružanje privremene zaštite koju je EU usvojila u kontekstu sukoba u bivšoj Jugoslaviji.Provedbenom odlukom se daje privremena zaštita za tri kategorije osoba raseljenih zbog vojne invazije ruskih oružanih snaga od 24. veljače 2022.: ukrajinskim državljanima koji borave u Ukrajini, državljanima trećih zemalja ili osobama bez državljanstva koji zakonito borave u Ukrajini i članovima njihovih obitelji.

“Ukrajinske izbjeglice bi posebno trebale uživati sljedeća prava: pravo na boravak, pristup tržištu rada u skladu s politikama tržišta rada država članica, pristup socijalnoj pomoći, pristup medicinskoj/drugoj pomoći i, za maloljetnike, pristup zakonskom skrbništvu i obrazovanju”, iznose dodajući da u suradnji s ostalim komorama država članica EU, kroz aktivnosti svog navedenog krovnog udruženja, i HJK nastavlja s daljnjim aktivnostima u svrhu pomoći i potpore Ukrajini i ukrajinskom narodu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost