Dugo iščekivani novi krovni dokument za industrijsku politiku, kakav je zadnji puta pisan prije 12 godina, a kojim će se u idućih osam godina voditi raspodjela tri milijarde eura, na kraju ipak nije rezultirao očekivanom poplavom prijedloga i reakcija. Nakon mjesec dana javnog savjetovanja o Nacionalnom planu razvoja industrije za razdoblje od 2027. do 2034., zabilježeno je tek 28 komentara. Interes je još manji gleda li se sam broj sudionika u raspravi, sudjelovalo ih je svega pet.

Tehnološki intenzivna industrija

Istina, Ministarstvo gospodarstva je u ranoj fazi izrade ovog strateškog dokumenta za industriju provelo opsežne konzultacije s predstavnicima gospodarstva kroz Hrvatsku gospodarsku komoru i Hrvatsku udrugu poslodavaca, koji su svoja stajališta i prijedloge imali priliku prezentirati, a i jedan od uključenih u raspravu je udruženje Glas poduzetnika. Načelno se u javnom prostoru čuju različita mišljenja kako provesti reindustrijalizaciju, međutim, kada su svi dobili priliku pojedinačno reći što misle i za što se zauzimaju ili što treba mijenjati, nastao je muk.

Jedan se poduzetnik ipak izdvojio sa svojim opažanjima i vrlo konkretnim prijedlozima – slavonska tvrtka Protostar Labs.

U široj je javnosti ta mlada visokotehnološka tvrtka, osnovana u Belišću 2019., poznata kao prva hrvatska tvrtka s vlastitim softverom u svemiru. Tim koji je okupio Filip Novoselnik s 20-ak zaposlenih, među ostalim, razvija tehnologiju koja omogućuje satelitima da sami, s pomoću umjetne inteligencije, obrađuju podatke u svemiru te intenzivno surađuje s Europskom svemirskom agencijom, a nedavno je, u sklopu Poslovnog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku s tvrtkama iz svemirskog sektora iz ostalih zemalja članica, ušao u projekt uspostave regionalnog sustava za razmjenu satelitskih podataka važnih za sigurnost, gospodarstvo i upravljanje krizama. Industrijska strategija, kako se vidi iz njihovih komentara na e-savjetovanju, prilika je davanja veće pozornosti i jačeg fokusiranja Hrvatske na svemirsku industriju, koja je jedna od najbrže rastućih i tehnološki najnaprednijih industrija i donosi golemu dodanu vrijednost.

Stoga apeliraju da se kroz Nacionalni plan razvoja industrije istakne svemirsku industriju i tehnologije dvostruke namjene kao ključna područja unutar odjeljka C26 (Proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda). Pozivaju se pritom i na podatke iz same analize stanja u predloženom dokumentu Ministarstva gospodarstva, koji baš u tom odjeljku detektiraju najviše vrijednosti promjene pokazatelja koncentracije bruto dodane vrijednosti gledano po sektorima prerađivačke industrije. U tom segmentu djeluje i nukleus inovativnih visokotehnoloških tvrtki orijentiranih na razvoj svemirskih i obrambenih rješenja dvostruke namjene te Protostar Labs konstatira kako je tu evidentan najveći transformacijski potencijal za odmak od radno intenzivnih prema kapitalno i tehnološki intenzivnim industrijama visoke dodane vrijednosti.

Vladi skreću pozornost i na primjer Austrije, koja je u svojoj novoj industrijskoj strategiji “Austria 2025” upravo svemir označila kao ključni izvor industrijskih i tehnoloških prilika.

“Austrijski model postavlja ‘Space and aviation technologies’ među sedam tehnologija s potencijalom industrijske transformacije te jasno normira da satelitski sustavi i svemirska istraživanja ne samo da imaju golem potencijal prelijevanja (spillover effects) i primjene u drugim kritičnim industrijama (energetski sustavi, transport, napredne komunikacije), već su neizostavni za obrambene i sigurnosne napore te izgradnju tehnološkog suvereniteta države”, ističu u svom komentaru iz Protostar Labsa, napominjući i kako su pri definiranju prioriteta za privlačenje sredstava iz novog Europskog fonda za konkurentnost Austrijanci svemirske tehnologije stavili uz bok obrani, digitalnoj tranziciji i zdravstvu. Europska svemirska agencija (ESA) pritom je istaknuta kao ključni međunarodni program s kojim se nacionalni instrumenti moraju sinergijski povezati, a prostor za uključivanje svemirske industrije u poticajne mjere po Protostar Labsu također treba vezati uz obrambenu industriju.

“Nadolazeći Europski fond za konkurentnost (ECF), u svom najvećem proračunskom prozoru, teškom 125,2 milijarde eura, spaja upravo otpornost i sigurnost, obrambenu industriju i svemir. Svemir je domena definirana od strane NATO-a, EU i strateških obrambenih dokumenata RH kao neizostavna za obrambene i sigurnosne napore te izgradnju tehnološkog suvereniteta države”, objašnjavaju poduzetnici iz Belišća.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Eksponencijali rast

U ciljeve industrijske strategije smatraju potrebnim uključiti kao cilj i nastojanje Hrvatske da postane punopravna članica ESA-e, što vide ključnim mehanizmom za poticanje razvoja svemirske industrije i visokotehnološkog sektora C26. Sadašnji status pridruženog člana tvrtkama omogućuje inicijalno sudjelovanje u programima i dobivanje industrijskih ugovora, no kako kapacitet i broj hrvatskih tvrtki u razvoju svemirskih tehnologija raste, taj status dugoročno ograničava financijski potencijal industrije. Punopravno članstvo u ESA-i Sloveniji, Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj donijelo je eksponencijalni rast visokih tehnologija, skok privatnih ulaganja u istraživanje te uvrštenje domaćih tvrtki u globalne svemirske lance vrijednosti.

Za puni uzlet i Hrvatska mora napraviti taj idući korak. Odgovori Ministarstva gospodarstva o ovim i ostalim zaprimljenim prijedlozima trebali bi biti objavljeni do kraja ovog tjedna, prije nego strateški dokument, koji razvoj industrije temelji na kombinaciji visoke tehnologije, zelene energije i digitalizacije, bude usvojen na Vladi i upućen u daljnju proceduru u Hrvatski sabor.