Uz već jesenas isplaćenih 818 milijuna eura na ime pretfinanciranja, iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) hrvatskom bi državnom proračunu do kraja lipnja trebala “sjesti” i prva tranša potpore Nacionalnom planu koju treba zaslužiti ispunjenjem seta obećanih mjera i ciljeva.

Europska komisija jučer je potvrdila pozitivnu preliminarnu ocjenu hrvatskog zahtjeva za isplatu obroka od 700 millijuna eura (oko 5,3 milijarde kuna) od ukupno predviđenih 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava za potporu reformama i investicijama u okviru tog mehanizma programa NextGenerationEU.

Ispunjene 34 etape
Pozitivnu ocjenu EK treba potvrditi i Gospodarski i financijski odbor. Sve su procjene da je konačno dovršenje procjene i dobivanje zelenog svjetla ostalih država članica izgledno u drugoj polovici lipnja. Hrvatska je zahtjev za plaćanje odaslala sredinom ožujka, a kako ističu u Komisiji, potkrijepila ga je dokazima o ispunjenju 34 ključne etape i cilja (od ukupno 372) u skladu s planom provedbe NPOO-a za ovu fazu. “Hrvatska je ostvarila brz napredak u provedbi reformi i ulaganja iz nacionalnog plana oporavka”, rekla je predsjednica EK Ursula von der Leyen komentirajući pozitivnu ocjenu.

Osim što već pomaže 70-ak poduzeća u prelasku na obnovljive izvore energije i povećanju energetske učinkovitosti, Hrvatska je, kaže, donijela i nacionalni program energetske obnove zgrada i poduzela mjere za bolje gospodarenje vodama i otpadom (npr. višegodišnji plan izgradnje vodnih građevima, zakon o gospodarenju otpadom).

U području reformi doneseni su npr. strategija za suzbijanje korupcije i novi propisi za sprječavanje sukoba interesa. Poduzeti su i važni koraci za jačanje tržišta rada, s novim propisima o minimalnoj plaći, a uvedene su i mjere za jačanje socijalne zaštite (planovi za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te razvoj socijalnih usluga). U nabrajanju spomenula je i nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa.

“Dakle, prva isplata je na putu. A to je tek početak. Samo tako nastavite”, u pozitivnom je tonu zaključila čelnica EK. Uz već spomenute reforme u smjeru zelene tranzicije, izvršni potpredsjednik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis istaknuo je i mjere za jačanje borbe protiv pranja novca i korupcije te za bolje upravljanje državnim poduzećima, koje gospodarstvo čine učinkovitijim i otpornijim.

A Paolo Gentiloni, povjerenik EK za gospodarstvo, podcrtao je pak i niz mjera za poboljšanje zapošljavanja, obrazovanja (npr. zakon o obrazovanju odraslih) i socijalne zaštite.

“Budući da je globalna ekonomska i geopolitička situacija sve nesigurnija, ispunjavanje hrvatskog plana reformi i ulaganja važnije je nego ikad”, zaključio je.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Među najvećim dobitnicima
Inače, dosad je za plaćanje prve rate u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost zahtjeve, uz Hrvatsku, uputilo samo još šest država članica. Četirima od njih one su već isplaćene, ukupno 42 milijarde eura.

Polovica tog iznosa proslijeđena je Italiji, nešto više od četvrtine (10 milijardi eura) Španjolskoj, dok je ostatak raspoređen Francuskoj (7,4 milijarde) i Grčkoj (3,4 milijarde eura). Zahtjeve su odaslali još Portugal i Slovačka.

U odnosu na veličinu gospodarstva, 6,3 milijarde eura ukupnih bespovratna sredstva koja su na raspolaganju Hrvatskoj predstavlja 11,7 posto BDP-a, što je svrstava među ponajveće dobitnike u EU. No, buduća plaćanja ovisit će o daljnjem napretku u provedbi ulaganja i reformi zacrtanih u NPOO-u, s predviđene 222 mjere, 76 reformi i 146 ulaganja.

Već sredinom godine Hrvatska bi mogla Bruxellesu poslati i zahtjev za isplatu druge tranše. Za to treba ispuniti 25 ključnih etapa i ciljeva koji sadrže 16 reformi i devet investicija.