U godini iza nas samo četiri članice EU nisu uspjele sačuvati realnu vrijednost dostignutih plaća pa su njihovi građani zarađivali manje nego 2012. godine, a Hrvatska se nalazila među njima.

Prema posljednjim podacima, prosječna je plaća u Hrvatskoj 5506 kuna i realno vrijedi oko dva posto manje nego što su vrijedile plaće isplaćene u isto vrijeme 2012. Jedino su Slovenci i Ciprani s padom od 5 do 6 posto bili bitno lošiji od Hrvata, dok Španjolska bilježi pad malo manji od jedan posto, dakako, svi s puno većih razina nego što ih imaju radnici u Hrvatskoj. Posljednjih pet godina depresije prosječna primanja zaposlenih kretala su se između 7800 i 7900 bruto, dok su u međuvremenu rasli i porezi i cijene životnih proizvoda pa je standard građana u pet godina depresije pao približno za petinu. Ruže više ne cvatu gotovo nikome pa domaći statistički zavod navodi da su lani prostor za nešto veći rast plaća u odnosu na stagnaciju ili smanjenje prisutno kod većine imali samo zaposleni u proizvodnji računalne opreme, uklanjanju otpadnih voda, pravne i računovodstvene djelatnosti te ugostiteljstvo, u kojem su plaće realno porasle oko pet posto, zahvaljujući smanjenju PDV-a.

U godini dana tvrtke su smanjile broj zaposlenih za deset tisuća, a obrtnici za daljnjih 5000. Najveći pad primanja, čak 15 posto, imali su zaposleni u nekretninskom biznisu, što je očito posljedica pada prometa na tržištu nekretnina i općenito krize stanogradnje. Među gubitnike svrstala se i javna uprava gdje je realna vrijednost primanja pala oko pet posto, a u minusu su i obrazovanje te zdravstveni sustav oko 3 posto, što je posljedica smanjenja osnovice, ali i jače kontrole ppreko centralnog obračuna plaća. Tržište rada, pa onda i primanja zaposlenih, ni ove se godine neće prometnuti među dobitnike jer sve relevantne institucije, uključujući i Vladu, očekuju povećanje nezaposlenosti te pad osobne potrošnje. Zračni je prijevoz najbolje plaćena djelatnost s prosječnom neto plaćom od 10 tisuća kuna.