Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za listopad ove godine u Hrvatskoj je iznosila 5.720 kuna, što je 80 kuna ili nominalno 1,4 posto više nego za mjesec ranije, pokazuju u srijedu objavljeni prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U odnosu na lanjski listopad prosječna je neto plaća bila viša za 188 kuna ili nominalno za 3,4 posto, a taj se rast ponajprije može pripisati utjecaju promjena stopa poreza na dohodak od početka ove godine.

Prosječna bruto plaća po zaposlenom za ovogodišnji listopad iznosila je 8.076 kuna. To je za 131 kunu ili nominalno 1,6 posto više nego za rujan. Na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama bila nominalno viša za 1,3 posto ili za 100 kuna. 

"Zbog efekta ovogodišnjih izmjena u oporezivanju dohotka dinamičniji rast neto plaće u odnosu na bruto plaću nastavit će se do prosinca ove godine. Nakon toga, izgubit će se utjecaj baznog efekta, što će rezultirati usklađenijom dinamikom kretanja neto i bruto plaće, ne urade li se nove promjene u poreznom sustavu", napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na prve podatke DZS-a o prosječnim neto i bruto plaćama za listopad ove godine. 

Iz Komore napominju i kako su, pri deflatornim tendencijama, realne plaće na godišnjoj razini porasle više od nominalnih, bruto plaća je realno porasla za 2,2 posto, a neto plaća za 4,3 posto. Time je nastavljen kontinuitet realnog rasta neto plaće na godišnjoj razini, prisutan od prosinca prošle godine te kontinuitet rasta bruto plaće koji se proteže od lipnja prošle godine, navode iz HGK. 

Analitičari HGK ističu i kako se u odnosu na slične zemlje, visinom prosječne bruto plaće iznad tisuću eura ističe još jedino Slovenija. 

Po podacima koje iznose, prosječna je bruto plaća u Hrvatskoj iznosila 1.059 eura, a u Sloveniji 1.541 euro, dok je istodobno u Poljskoj iznosila 968 eura, u Mađarskoj 779 eura, u Crnoj Gori 721 euro, u Bosni i Hercegovini 655 eura te u Srbiji 506 eura.

"Unatoč visokoj razini bruto plaće u Sloveniji i Hrvatskoj, njihov utjecaj na dinamiku kretanja troška rada u odnosu na slične zemlje ipak nije bio nepovoljan. Naime, u trećem tromjesečju ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ukupan trošak rada po satu u Hrvatskoj povećan je za 0,1 posto, dok je u Sloveniji smanjen za 1,5 posto, što su povoljnija kretanja od onih u sličnim tranzicijskim zemljama članicama EU u kojima je u istom razdoblju zabilježen rast između 3 posto, koliko je trošak sata rada porastao u Češkoj, i 7,4 posto koliko je porastao u Bugarskoj i Latviji. Pritom je u Hrvatskoj trošak plaća stagnirao, dok su troškovi doprinosa smanjeni za 0,2 posto", naglašavaju iz HGK. 

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju