Premijer Andrej Plenković se ipak malo istrčao kad je nabrajajući prve poteze Vlade najavio i niži porez na dodanu vrijednost (PDV) na svu hranu, odnosno i onu koja trenutačno nije u režimu sniženih stopa.

Konture četiriju poreznih zakona za koje su na e-savjetovanje prosljeđene tzv. prethodne procjene učinaka upućuju da s početkom 2021. godine kreću daljnja rasterećenja u oporezivanju dohodaka građana i dobiti mikro i malih tvrtki s prihodom do 7,5 milijuna kuna, ali u izmjenama zakona o PDV-u nema riječi o nižim stopama.

U Ministarstvu financija potvrđuju da to nije dio ovoga poreznog paketa, a kada će na red, vidjet ćemo, kažu. U sadašnjim okolnostima očito je procijenjeno da tri fronte rasterećenja trenutačno nisu fiskalno priuštive.

Spuštanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto tiče se čak 93 posto ukupnog broja tvrtki, no u dobiti, a onda i pratećem porezu, one participiraju mnogo manje pa se i efekt novog rasterećenja procjenjuje na 125 milijuna kuna.

Uz spuštanje stopa poreza na dohodak od 36 i 24 posto na 30 odnosno 20 posto, s 12 na 10 posto od iduće se godine spušta i ona za samostalne djelatnosti, tj. ‘paušalce’, kao i tzv. godišnje i konačne dohotke od imovine i od kapitala, poput dividendi, kapitalne dobiti ili kamata. Već prije su se mogle čuti procjene da bi lokalnim budžetima to moglo “odnijeti” oko dvije milijarde kuna prihoda.

U Ministarstvu financija, pak, u procjenama efekata navode da će smanjenjem stope godišnjih poreza i poreznim rasterećenjem rada na razini prosječne bruto plaće radnika u Hrvatskoj doći do povećanja raspoloživog dohotka za 1360 kuna po radniku.

Kritičari uglavnom spočitavaju da će to ponovno osjetiti samo oni s iznadprosječnim odnosno (naj)većim plaćama te dio “paušalaca”. Oni su skloniji povećanju neoporezivog dijela plaća, ili npr. uvođenju treće, 12-postotne stope kojom bi se oporezivao dio plaća na koje se danas obračunava stopa od 24 posto.

Kako bilo, oko 1,8 milijuna građana već je ionako ionako izvan škara poreza na dohodak, a efektivna stopa tog poreza u Hrvatskoj zapravo je razmjerno niskih oko pet posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost