Stambena štednja je korisna jer donosi višestruke koristi na svaku uplaćenu kunu iz proračuna, pokazala je analiza koju je Institut za javne financije izradio za Ministarstvo financija. No, trošak koji bi donijelo gašenje sustava bio bi neizmjerno veći: samo jedna štedionica 'koštala' bi državu od jedne do jedne i pol milijarde kuna ako bi osigurane depozite morala isplatiti Državna agencija za osiguranje štednih uloga (DAB), čulo se na okruglom stolu Bankamagazina o toj temi.

Brojke u analizi su jasne: svaka uplaćena kuna poticaja u proteklih 15 godina stvorila je prosječno 1,99 kuna dodane vrijednosti te u državnu blagajnu vratila prosječno 1,56 kuna. Premda su poticaji trošak proračuna, koji se sa 180 milijuna smanjio na oko 100 milijuna kuna godišnje, povrat je značajan. Osim novca, ta štednja povećava zaposlenost, smanjuje sivu ekonomiju kroz namjensko kreditiranje, potiče rast kroz stambenu izgradnju.

Ni loši krediti za razliku od banaka, u štedionicama nisu problem. Dok se bankama ne vraća 6,2 posto stambenih kredita, a u štedionicama je brojka čitavo vrijeme oko jedan posto. Tu je i poboljšanje energetske učinkovitosti, unaprjeđenje kvalitete stanovanja i zdravlja, pravednija raspodjela dohotka, kao i razvijanje tradicije štednje zbog kojih se smanjuje ovisnost o državi. U štedionicama potencijal vide u ‘zelenoj’ gradnji za koju bi se mogli povećati poticaji, u procesima legalizacije, a kamatne stope na kredite mogle bi pasti da štedionice plaćaju nižu stopu premije osiguranja DAB-u zbog značajno nižeg rizika.

“U raspravama treba li ‘debeloj gusci vrat mazat’ poticajima potpuno se zaboravlja transgeneracijska štednja, da neke obitelji štede nekoliko ciklusa dok se ne podigne kredit”, upozorava analitičar Velimir Šonje. Upravo je ‘štednja radi poticaja’ jedan od argumenata za ukidanje sustava, što je zdušno podupro i premijer koji “zna neke koji su oplodili svoj novac”. Šonje ističe da pasivni štediše ne zloupotrebljavaju već održavaju sustav jer broj štediša mora biti veći od broja onih koji dižu kredit.

Rezultati analize očito su izazvali nezadovoljstvo u Katančićevoj jer nije tajna da je naručena kako bi opravdala gašenje sustava stambenih štedionica. Što u HNB-u i Ministarstvu financija spremaju za budućnost nije se moglo doznati jer su s obje adrese sudjelovanje u zadnji tren – otkazali.