S tri velika zimska centra i 17 manjih, uz rast smještajnih kapaciteta više kategorije, Srbija se bacila na razvoj zimskog turizma.

Cilj je što bolje iskoristiti geografski potencijal, povećati turistički prihod privlačenjem većeg broja stranih gostiju, ali i promovirati skijanje i zimske sportove kod mlađih generacija te povećati ulaganja u razvoj talenata. Planiniski centri jedan su od šest glavnih turističkih proizvoda koje Srbija komunicira prema tržištima, uključujući i Hrvatsku, otkriva nam Sandra Vlatković, direktorica odnosa s javnošću Turističke organizacije Srbije. "Skijališta u Srbiji privlače brojne turiste iz Rusije i Turske, a sve više i zapadne Europe, zahvaljujući raznovrsnoj ponudi zimskih turističkih sadržaja. Pored Kopaonika s 62 km staza, 12 žičara i ski-liftova, Zlatibora (8 km staza, šestosjedna žičara i dva ski-lifta) i Stare planine (13 km staza, 5 žičara i ski- liftova, jedna gondola), diljem Srbije postoji još 17 manjih skijaških centara s uređenim stazama i žičarama.

Najposjećenije su Divčibare, Mokra gora i Tara, gdje su uređena četiri skijališta. Na Goču su dva centra, na Goliji tri. Na još 20 mjesta postoje skijaške staze bez ski-liftova koje koristi lokalno stanovništvo", objašnjava Vlatković.Smještajni kapaciteti u planinskim centrima Srbije imaju oko 30 tisuća kreveta, a tri najrazvijenija centra, Kopaonik, Zlatibor i Stara planina, imaju certifikate Svjetske skijaške federacije. Tim skijalištima upravlja Javno poduzeće Skijališta Srbije, koje je uložilo oko 87 milijuna eura u kapacitete i gradnju infrastrukture, a na Kopaonik kroz MK Mountain Resort s 4 zvjezdice ulaže Miodrag Kostić. Od prosinca 2013. do ožujka 2014. na srpskim je skijalištima ostvareno oko pola milijuna noćenja domaćih turista te oko 83 tisuće noćenja stranih gostiju. Naglasak u promociji stavljen je na zimski turizam, uključujući i promociju na hrvatskom tržištu, potvrđuje Sandra Vlatković. Iskustva domaćih agencija koje prodaju pakete za skijanje u Srbiji, doduše, pokazuju da hrvatskim gostima istočne destinacije još nisu u fokusu.  

"Turistička organizacija Srbije na tržištu Hrvatske prisutna je pet godina, no ove godine pokrenuta je intenzivnija cjelogodišnja kampanja koje je uključila studijska putovanja novinara i organizatora putovanja iz Hrvatske u Srbiju, sudjelovanje na Sajmu turizma Place2Go u Zagrebu, kao i oglašavanje na bilboardima i u turističkim časopisima. Organizirali smo i susrete predstavnika turističke i hotelske industrije Srbije s predstavnicima turističkih agencija iz Hrvatske. Naglasak je ove jeseni stavljen na promociju zimskog turizma u Srbiji, što smo oglašavali kroz bilboard kampanju u Zagrebu od sredine studenoga do prosinca. Grupa hrvatskih organizatora putovanja bila je gost TO Srbije povodom otvaranja sezone ne Kopaoniku", objašnjava Vlatković.

Znatan je pomak uspostavljanje izravnih letova Air Serbie između Zagreba i Beograda. Statistika bilježi rast broja turista iz Hrvatske: u Srbiji je u 10 meseci 2014. boravilo 51.500 gostiju iz Hrvatske, čime je hrvatsko tržište postalo peto najvažnije emitivno tržište za turizam Srbije. No, u domaćim agencijama tvrde da se interes za Kopaonik ne može mjeriti s interesom za austrijska i talijanska skijališta. Smatraju da promocija Kopaonika nije bila dovoljno snažna za veće rezultate. "Za pozicioniranje neke druge destinacije potrebno je vrijeme i trud. Veća promocija Kopaonika kao skijaške destinacije na našem tržištu sigurno bi rezultirala i većim brojem hrvatskih gostiju. Uvrstili smo Kopaonik u našu ponudu zbog kvalitetne infrastrukture skijališta, kvalitetnih objekata i dobre izvanpansionske ponude", kažu u Atlasu.