Radovi na kompresorskoj stanici u Velikoj Ludini teku planiranim tijekom te bi ona tijekom studenoga trebala biti puštena u probni rad, a do kraja godine bi trebala biti i u punom pogonu, rečeno je u petak prilikom posjeta resornog ministra zaštite okoliša i energetike, Tomislava Ćorića, Plinacrou. Ćorić je, nakon redovne Skupštine društva Plinacro, obišao njihovu novu infrastrukturu za upravljanje plinskom mrežom – Nadzorno-operativni centar (NOC), Nacionalni dispečerski centar, oba u Zagrebu, te gradilište prve kompresorske stanice (KS1) u Velikoj Ludini u Moslavini.

Na sat 201.000 kubika

Kako je tom prigodom pojasnio Zoran Bulić, direktor investicija u Plinacrou i voditelj projekta KS1, radi se o gotovo 210 milijuna kuna vrijednoj investiciji u kompresorsku stanicu koja će omogućiti kvalitetnije upravljanje plinskim sustavom u Hrvatskoj, a uz to osigurati da promet plinom između Hrvatske i Mađarske može ići u oba smjera.

“O ovakvoj kompresorskoj stanici smo počeli razmišljati još ranih 2000-ih. No, ulaskom u EU smo dobili vjetar u leđa jer je Unija donijela direktivu kojom traži da svi plinovodi u EU budu dvosmjerni. Dodatnu važnost je ovakva infrastruktura dobila s izgradnjom LNG terminala na Krku jer je nužno taj plin prevesti i isporučiti”, kazao je Bulić. Dodaje da će KS1 omogućiti da se harmonizira hrvatski plinski sustav koji se sastoji od starijih plinovoda koji su na 50 bara tlaka i onih novijih koji su na 75 bara. Sama KS1 se sastoji od 12 nadzemnih objekata na pet hektara zemljišta. Tri kompresorske pumpe u stanici, od kojih dvije u radu te jedna rezervna, imaju maksimalni kapacitet upumpavanja 201 tisuću kubnih metara na sat (m3/h). Očekuje se da kompresori neće raditi 24 sata na dan 365 dana u godini, već prema potrebi. Ministar Ćorić je također istaknuo važnost ove infrastrukture za tržište plina u Hrvatskoj, no isto tako upozorio da se moraju iznaći i novi izvori plina koji će se transportirati ovim plinovodom.

Razmeđa glavnih plinovoda

“Odnos cijene LNG-a i ruskog plina se sve više izjednačava, a za očekivati je da će ona u narednom razdoblju varirati. Političke i ostale nestabilnosti, posebno na relaciji Ukrajina-Rusija će dati LNG-u na dodatnoj važnosti”, kazao je Ćorić. Projekt KS1 započeo je 2015. studijom izvodivosti, a nakon toga je 2017. izdana građevinska dozvola te su lani u kolovozu započeli radovi. Velika Ludina je izabrana, kažu u Plinacrou, kao idealna lokacija jer je na razmeđi glavnih plinovoda u Hrvatskoj, a uz to je i na pola puta između terminala u Vodnjanu, na koji dolazi plin sa sjevernojadranskih platformi (a dolazit će i iz LNG-a na Omišlju), i Donjeg Miholjca i tamošnje stanice za interkonekciju s Mađarskom.