Novi sporazum koji nosi naziv “Dodatak broj 2. Razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srijema”  – kao svojevrsni aneks na temeljni razvojni dokument koji je na XI. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Našicama jučer prihvaćen, ukupno je ‘težak’ blizu 10,7 milijardi kuna, a uključuje niz novih razvojnih i strateških projekata čija je priprema sufinancirana europskim novcem. Neki od strateških projekata u novome dodatku sporazuma su projekt izgradnje i opremanja novog osječkog Kliničkog bolničkog centra u iznosu 2 mlrd. kuna, izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku u vrijednosti od 354 milijuna kuna te rekonstrukcija i proširenje osječke Zračne luke koja je vrijedna 395 milijuna kuna.

Iako od vitalnog značaja sama financijska komponentna (ukupno 18,75 milijardi kuna iz europskih fondova isključivo za projekte na području 5 slavonskih županija) tek je jedna strana poluge u drugom mandatu Vlade premijera Plenkovića u višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. s ciljem pokretanja razvoja i sprječavanja iseljavanja stanovništva na tamošnjem području. Naime, uz planirana ulaganja u razvoj gospodarstva, za brži napredak koji bi se trebao ostvariti,  tvrde, odlučujuću snagu imat će promjene provedene kroz podjele statističkih regija. Umjesto dvije regije 2. Razine (NUTS 2) na Savjetu su  stoga i podržali novu klasifikaciju statističkih regija za RH – to su Panonska Hrvatska, Jadranska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska i Grad Zagreb kao statističke regije navedene razine, istaknuvši pritom kao jednu od glavnih poruka građanima i poduzetnicima da će nova podjela pridonijeti povećanom iznosu potpora za male, srednje i velike poduzetnike na području Panonske Hrvatske.

“Konkretno, iznos potpora za male poduzetnike povećat će se s 45% na 70%, za srednje poduzetnike s 35% na 60% dok će se za velike poduzetnike povećati s 25% na 50%. Sve navedeno pridonijet će ravnomjernom razvoju Hrvatske jer se na ovaj način ispravlja nepravda prema nerazvijenijim dijelovima Hrvatske koji će sada imati više intenzitete potpora od razvijenijih”, navodi se i u zaključcima Savjeta, a da bi se manipulacije u praksi onemogućile postoji novi moment koji je pojasnila ministrica  regionalnog razvoja i EU fondova Nataše Tramišak. Riječ je o mehanizmu odvajanja alokacije sredstava samo za ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema, zbog čega se neće  moći ponoviti da bespovratna sredstva za projekte dobiju poduzetnici  koji imaju sjedište npr. u Slavoniji ali ih realiziraju na sjeveru države.

Veliki javni i infrastrukturni projekti ostaju okosnica daljnjeg razvoja, s tim da projekti u željezničkoj infrastrukturi prednjače te je samo projekt modernizacije željezničke pruge Okučani – Vinkovci vrijedan 3 milijarde kuna, što je dobra vijest za građevinsku industriju. Usto, najave budućih ulaganja pokrivaju nekoliko ključnih djelatnosti koje su prepoznate kao strateške grane gospodarstva koje ga mogu ‘povući’. To se prema Tramišak odnosi na IKT, prehrambeno-prerađivačku,  drvno-prerađivačku i   metaloprerađivačku industriju, kao i u na daljnji razvoj kontinentalnog turizma.

“Bit će svi poticani kako bi se osigurala nova radna mjesta i dolazak novih investitora te razvoj tvrtki koje posluju na ovom području“,  rekla je Tramišak dodavši da je u Razvojnom sporazum za Slavoniju, Baranju i Srijem, potpisanom 2018., u  pet slavonskih županija bilo ugovoreno 13 projekata ukupne vrijednosti  681 milijun kuna, dok s aktualnim potpisivanjem dodatka 2., strateški projekti u tome sporazumu povećat će se na više od 11 milijardi kuna.

Također, na osnovu dodatka Ugovoru između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU i Međunarodne banke za obnovu i razvoj obuhvat teritorija se proširio  na 8 županija: Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska županija. To znači sljedeći korak:  početak procesa izrade teritorijalne strategije Panonske Hrvatske.