Od 90 profesionalnih voditelja projekata nijedan nije trajno zaposlen u državnoj upravi kojoj su nužni posebno u procesu prilagodbe i pristupanja EU

Sa 90 certificiranih voditelja projekata Hrvatska prednjači u regiji. Angažirani su mahom u privatnom sektoru, a nijedan nije trajno zaposlen u državnoj upravi, u čemu struka prepoznaje poveći problem na kojega su ukazali na drugoj konferenciji “Vodimo projekte, uvodimo promjene” namijenjenoj projektnim menadžerima. Poručuju kako bi hrvatska Vlada trebala imati više profesionalnih voditelja projekata koje vlade diljem svijeta masovno angažiraju za upravljanje velikim projektima. Podsjetili su kako je Hrvatska do sada iskoristila tek pet posto sredstava iz pretpristupnih fondova zbog čega je i predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić izrazio zabrinutost.

Pretpristupni fondovi
Kako bi promovirali struku voditelja projekata i njezinu važnost u suvremenom gospodarstvu, ali i državnoj upravi i javnim ustanovama, konferenciju je u Zagrebu organizirala Udruga za projekt menadžment, ogranak Zagreb, pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. U sklopu konferencije održana su predavanja, prezentacije, seminari i diskusije. Okrugli stol “Važnost upravljanja projektima u procesima ulaska u EU”, okupio je ugledne govornike iz gospodarskog sektora, no unatoč važnosti teme odaziv je bio skroman.Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske, istaknuo je kako se svaki posao uspješno može voditi samo kao projekt, bez obzira radilo se o gospodarstvu, znanosti ili kulturi te da je u tom pitanju nužan angažman konzultantskih kuća. “U sustavu je premalo informacija tko i na koji način može aplicirati na natječaj za pretpristupne fondove EU i tu leži jedan od većih problema što su premalo iskorišteni, bez obzira što u Vladi u tom pitanju postoji dobra volja i trud. U tom je pitanju nužna i jača inicijativa, ali i veći broj konzultantskih kuća koje bi pomogle zainteresiranima u pisanju projekta i lobiranju za njegovo usvajanje kakav je slučaj, primjerice, u Njemačkoj”, kazao je Granić. Predsjednik NO-a Instituta građevinarstva Hrvatske, Petar Đukan, govorio je o važnosti upravljanja projektima u građevinskim poslovima, koje, među ostalim, donosi brže i jeftinije dovršenje projekta, uštedu radnog angažmana i troškova, bolju usklađenost projekta s klijentom, te brže rješavanje problema.“U IGH nastavljamo licencirati stručnjake za upravljanje projektima. Odlučili smo se za zahtjevni PMI certifikat koji je poput poslijediplomskog studija, nosi ga 40 djelatnika, a novi su u postupku certifikacije.

Važnost upravljanja
Među pet smo najvećih instituta građevinarstva u Europi, a bez jakih projekata ne bi bilo ni jakog IGH. Jedan od naših najvećih projekata je izgradnja Autoceste Zagreb – Split u kojem smo djelomično sudjelovali. Obično se o projektima govori puno, ali o njihovim nositeljima malo”, smatra Đukan, a Alojzije Jukić, direktor HP-a za Hrvatsku, ističe kako naša zemlja može dovršiti pregovore s EU do konca 2009. samo ako se u cijelosti posveti tom događaju kao projektu i pritom koristiti projekt menadžere. Jezična barijera jedan je od većih problema u Hrvatskoj pri korištenju sredstava iz pretpristupnih fondova, smatra Vanessa Schütz, direktorica Microsoft Hrvatska, ističući kako prate fondove EU koji se odnose na njihov sektor i smatra kako uspješno upravljaju projektima ulaska Microsoft Hrvatska u zajednicu europskih naroda. Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta šest godina kao izborni predmet nudi upravljanje projektima, a njezin dekan Đuro Njavro veli kako je i sama škola veliki projekt. Inače, na važnost upravljanja projektima ukazalo je niz relevantnih istraživanja koja su se uglavnom bavila posljedicama izostanka primjene upravljanja projektima ili nedosljednom provedbom. Pokazalo se kako 20 projekata propadne odmah; trećina je uspješna; trećina donosi negativne rezultate; 50 posto projekata premaši planirani proračun, a 70 posto projekata ne ispunjava ciljeve.