Projekcije hrvatskog BDP-a koje objavljuju razne državne i komercijalne institucije uglavnom su precijenjene, a njihova točnost smanjila se nakon početka krize 2008. godine, zaključeno je na okruglom stolu "Kratka povijest razlika između ekonomskih projekcija hrvatskog BDP-a i stvarnog kretanja 2009-2013", u organizaciji Večernjeg lista i konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers(PwC).

Analiza PwC-a pokazuje da su veće pogreške u predviđanjima karakteristične za recesijske i godine oko njih. Ta analiza nije posebno istaknula kvalitetu predviđanja pojedinih institucija, ali je otkrila značajni otklon u predviđanjima Ministarstva financija.

Na okruglom stolu ocijenjeno je da je to tako vjerojatno zbog dnevno-političkih razloga i dežurnog optimizma političara koji je najčešće neutemeljen.

Hrvoje Zgombić iz PwC-a upozorava da to nije dobro jer je prognoza kretanja BDP-a temelj brojnih planova u javnom i privatnom sektoru.

Nezavisna saborska zastupnica i bivša ministrica financija Martina Dalić upozorava da procjene i prognoze ni na koji način nisu povezane sa stanjem u hrvatskom gospodarstvu. "Što će biti u 2016. ili 2017. godini ne ovisi o procjenama", kaže ona.

Dalić se zauzima za profesionalizaciju i depolitizaciju analitičkih odjela u Ministarstvu finacija čiji bi rad bio podloga za planiranje javnih financija o čijim bi temeljnim odrednicama, prema njezinom mišljenju, valjalo postići suglasje glavnih političkih stranaka.

Pokazuje se, ističe Dalić, da su društva bez mehanizama društvenog dijaloga i planiranja glavnih ciljeva – neuspješna.

Ante Žigman iz Hrvatske narodne banke kaže kako bi produkciju glavnih ekonomskih projekcija možda trebalo povjeriti neovisnim stručnim institucijama, što je, smatra, samo pitanje političke volje.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria Banke Hrvoje Stojić pak upozorava da klasični ekonometrijski modeli nisu dovoljni za dobru projekciju kretanja BDP-a posebno u razdobljima kojima nije svojstvena stabilnost. Puno se može naučiti od klijenata, a važna je i intuicija u smislu istraživačke znatiželje prema utjecajima koji na prvi pogled nisu od veće važnosti za BDP, kaže on.