Proizvodnja tjestenine u EU povećana je u 10 godina 51% na 5,3 milijuna tona, a u Hrvatskoj je, mada ostvaruje rast, još na razini statističke greške u ukupnoj proizvodnje Unije.

Službeni podaci za Hrvatsku govore da se u 10 godina potrošnja tjestenine gotovo udvostručila, s prijašnjih 3,9 kilograma po glavi stanovnika na 7,3 kilograma. Hrvati godišnje konzumiraju blizu 40.000 tona tjestenine, a od ranijih 6500 tona proizvodnih tona godišnje, napravljen je iskorak pa danas proizvodimo 22.000 tona.

Ključna pitanja
"Hrvatska nesumnjivo ima bogatu gastronomsku ponudu i tradiciju, u kojoj značajno mjesto zauzima tjestenina, šurlice, rezanci,  fuži, taškrle, pljukanci…", kaže direktor novinsko-nakladničke kuće Robinson Stjepan Odobašić, koja je glavni organizator ovogodišnjeg internacionalnog kongresa tjesteničarstvo "Conpasta".  Taj kongres proizvođača, jubilarni deseti, održat će se početkom studenog u Karlovcu, a na njemu će se govoriti o problemima u ovoj proizvodnji. Kako razviti domaće potencijale i parirati uvoznoj tjestenini. Kako privoljeti domaće trgovačke lance, a posebice hrvatski hotelijersko-restoraterski i turistički sektor da sve više potpisuje narudžbenice za domaćom tjesteninom, bit će nekeod tema spomenutom kongresu tjesteničarstvo Conpasta.   

"Potrošnja tjestenine u nas je još premala u odnosu na razvijene europske zemlje. Dovoljno je reći samo da ju naši susjedi Slovenci godišnje konzumiraju triput više nego mi", kaže Odobašić.  Dodaje da smo napravili znatan iskorak sa rastom proizvodnje, ali to je, upozorava, još kap u moru u odnosu na Italiju koja je s 3,8 milijuna tona proizvedene tjestenine u 2016. u vrijednosti 3,9 milijardi eura, bila zaslužna za oko 70 posto proizvedene količine u EU i vrijednosti od 69 posto. Mi smo malo bolji od Jordana, kao pustinjske zemlje, koja proizvodi 20.000 tona godišnje. Proizvodnjom tjestenine, uz nekoliko većih proizvođača, bave se uglavnom mali i srednji poduzetnici. 

Crno tržište
U posljednjih nekoliko godina isprofiliralo se nekoliko značajnijih proizvođača koji su primjenjujući nova tehnološka iskustva znatno povećali proizvodnju pa čak započeli izvoziti tjesteninu na europsko tržište i tržište zemalja ex Jugoslavije. Kreću i izvozni poslovi i za arapske zemlje uz obavezno dobivanje halal certifikata, no unatoč tome još uvijek je postotak uvoza tjestenine u Hrvatsku izuzetno visok, što zabrinjava, kao i ogromno sivo tržište.

"Nitko ne zna koliko se točno tjestenine proizvede, jer ima puno sive ekonomije, naročito na otocima Primorju i Dalmaciji. Nonine pašte su hit među ugostiteljima, sve se plaća na crno no turistička sezona čini svoje", kaže ovaj stručnjak. U Hrvatskoj se proizvodnjom bavi 23 proizvođača tjestenina, trend uvoza i dalje se smanjuje, no usporedimo li podatak da Mađari godišnje uvoze samo 7% tjestenine, Austrija 14%, onda je očito da je hrvatska branša još nedovoljno agilna. Zanimljivo je i da Hrvatska nema niti jednu zaštićenu tjesteninu, dok je u Europi godišnji promet zaštićenim delicijama blizu 50 milijardi eura.