Proizvodnja pšenice u ovoj se godini procjenjuje na 890 tisuća tona, što je povećanje od 9,2 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci o ranim procjenama proizvodnje za najvažnije usjeve u 2025., koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Pšenice je zasijano na 150 tisuća hektara, a očekuje se urod od 5,9 tona po hektaru.

Smanjenje površina

No, ovo bi, čini se, mogla biti zadnja godina u kojoj se siju veće količine pšenice. Hrvatsko ratarstvo kakvo danas poznajemo nije održivo i toga su svjesni i sami proizvođači koji već za ovu jesen najavljuju smanjenje površina pod pšenicom, i to za čak 40 posto. S obične, fokus pritom prebacuju na durum pšenicu, zahtjevniju u proizvodnji, ali više otkupne cijene i najvažnije – sirovine koja domaćoj preradi nedostaje.

“Podravka ima pogon za proizvodnju tjestenine, ali sirovinu uvozi iz Austrije kamo je trenutačno nas nekolicina proizvođača izvozi”, rekao je nedavno predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić. Na tom tragu nedavno je i održan sastanak u Osječko-baranjskoj županiji jer, navodi Pranjić, u Baranji, a sigurno i dalje, postoji napušteni mlin koji treba opet staviti u funkciju, što bi se moglo kroz EU fondove.

“Cilj nam je zadržati proizvodnju kod nas, nadograditi je te osigurati da se tjestenina proizvodi od hrvatske durum pšenice na hrvatskom tlu”, naglašava, navodeći da su ideju podržali i predstavnici Podravke Agri te županica Nataša Tramišak. Kaže, trenutačno “njih šačica” proizvodi tri do četiri tisuće tona durum pšenice, a sigurno je da bi se moglo 50 do 100 tisuća tona proizvesti te iz nje kod kuće stvoriti dodanu vrijednost. Problem je i što Hrvatska na godišnjoj razini izveze pšenice u vrijednosti od 40 do 50 milijuna eura, dok uvoz gotovih pekarskih proizvoda doseže čak 350 milijuna eura. Ratari upozoravaju i na važnost samodostatnosti u proizvodnji hrane, osobito u trenutačnim geopolitičkim okolnostima.

Zapanjuje nedavno objavljeni podatak da od oko 170 tisuća registriranih poljoprivrednih gospodarstava uistinu proizvodi tek njih 20 tisuća. Ostali uglavnom koriste potpore, a ne bave se proizvodnjom što, kako kaže, nepotrebno opterećuje sustav i stvara nepovjerenje u one koji se poljoprivredom doista bave.

Više ječma

Osim pšenice, prema ranoj procjeni, povećala se i proizvodnja ječma. Ječam je posijan na 61 tisuću hektara, a uz očekivanu proizvodnju od 5,2 tone po hektaru njegova se ukupna proizvodnja procjenjuje na 317 tisuća tona ili 6,4 posto više nego prošle godine. Istodobno se procjenjuje da se proizvodnja zobi u 2025. smanjila za 11,1 posto u odnosu na prošlogodišnju ostvarenu proizvodnju, na 48 tisuća tona, dok je procijenjena proizvodnja uljane repice ostala na razini iz 2024. godine, na 53 tisuće tona.