Ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije bio je prijelomna točka za hrvatsku poljoprivredu zato što je do tada naše tržište bilo zaštićeno snažnim carinskim barijerama koje su 1. srpnja 2013. pale, a od posljedica se hrvatski poljoprivredni sektor nije oporavio do danas.

Kako ističu iz konzultantske kuće Smarter, stanje je posebno izazovno u stočarstvu koje je suočeno sa značajnim strukturnim, tehnološkim i organizacijskim izazovima, kao i nedovoljnom produktivnošću te problemom niske konkurentnosti.

Padajući trend
Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera, istakla je u petak da je najteže stanje u proizvodnji mlijeka, a izuzetno je zabrinjavajuće što Hrvatska proizvodi manje od 50% vlastitih potreba za mlijekom – točnije 48 posto.

“Proizvodnja mlijeka u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjelovala je 2012. godine sa 13% i ima padajući trend te je već 2014. pala na 11,5%, a 2020. godine je dodatno pala na tek 7,5%.

Kontinuirano pada broj mliječnih krava, broj farmi, broj isporučitelja mlijeka, količine proizvedenog mlijeka i količine mlijeka koje se isporučuju prerađivačkoj – mljekarskoj industriji”, kazala je Blažić.

Dodaje da je broj goveda najbolji pokazatelj kretanja oba smjera proizvodnje, a on je u deset godina, od 2012. do 2021., pao za 5,3%, odnosno smanjen je za 23.930 grla.

Prema njenim riječima, u zadnjih godinu dana broj farmi dodatno je smanjen za 630 farmi, a smanjenje broja isporučitelja mlijeka utječe i na manju proizvodnju mlijeka. Broj farmi koje isporučuju mlijeko mljekarskoj industriji je, od 13.081 isporučitelja u 2012. godini, pao na 3768 na kraju 2021. godine.

Na životu je od nekadašnjeg broja ostalo tek oko 28% farmi, dok 75% MPG-ova drži samo 20% svih muznih krava. Samo 500-tinjak velikih i modernijih MPG-ova drži jednu trećinu svih krava, dok mali i srednji MPG-ovi bilježe pad po broju i veličini stada.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Podatak o značajno većem padu broja farmi od broja mliječnih krava pokazuje da su opstale veće farme. Od 2013. počele su se zatvarati male farme, ali zadnjih godina došlo je do gašenja i brojnih srednjih farmi.

U proteklih 10 godina broj muznih krava pao je s preko 180.500 na 102.333, što znači da smo izgubili preko 40% muznih krava. U 2012. proizvodnja mlijeka bila je 786 milijuna litara mlijeka, a u 2021. godini 511 milijuna litara mlijeka.

To je ogroman pad proizvodnje od čak 34,9%. Od 602 milijuna kilograma mlijeka u 2012., isporuka mlijeka industriji u prošloj je godini pala na 429 kilograma, što predstavlja pad od 28,7%, kazala je Blažić.

Uvoz za 255 milijuna eura
Hrvatska u proizvodnji mlijeka ima produktivnost nižu skoro 30% u odnosu na EU prosjek, a u zemljama iz kojih najviše uvozimo mlijeko, Njemačkoj i Mađarskoj, proizvodnja se kreće oko 8500 kilograma po kravi, dok je u Hrvatskoj 4620 kilograma.

Suprotno proizvodnji mlijeka, potrošnja mlijeka raste te se troši preko 900 milijuna kilograma mlijeka, a razlika između proizvodnje i potrošnje se namiruje iz uvoza te smo za uvoz mliječnih proizvoda lani platili 255,6 milijuna eura.

U Smarteru smatraju da stočarski sektor ima veliku priliku za razvoj, no da je nužno jače uključivanje države koja osim, relativno izdašnih izravnih poticaja, uopće ne brine o ovom sektoru. Konkretno se traži jačanje proizvođačkih organizacija koje bi imale snažniju pregovaračku poziciju s triopolom kojeg čine tri hrvatske mljekarske industrije koje drže 90% tržišta.

Isto tako, te velike industrije bi trebale, koristeći i kompenzacijske mjere države, više raditi s malim proizvođačima i pomagati im. Tu je i pomoć države u tehnologiji za mliječne farme i obnovi stočnog fonda, a što bi se moglo napraviti kroz robne rezerve. U konačnici tu je i pitanje otkupne cijene mlijeka koja je gotovo najniža u EU.