Europska komisija jučer je objavila svoje zimske prognoze u kojima, dakako, dominira utjecaj Covid pandemije na gospodarstva Unije i eurozone. Što se Hrvatske tiče, Komisija je u odnosu na jesenska predviđanja donekle umanjila procjene pada BDP-a u 2020. pa sada vjeruje da će on iznositi 8,9 posto.

Istodobno, EK nam u ovoj godini zaziva 5,3% rasta čime se Hrvatska našla u grupi zemalja za koje se vežu najoptimističnije procjene.

Taj optimizam jučer se, očekivano, svidio premijeru Andreju Plenkoviću, dok je, primjerice, Hrvatska udruga poslodavaca upozorila kako se oni sami radije drže realizma u kojem se nalazi domaće gospodarstvo. “Stoga su i naše prognoze manje optimistične od onih koje daje EK”, poručili su iz HUP-a.

No, treba reći da Komisija i sama priznaje da rizici ostaju visoki, iako ih ipak vidi donekle uravnoteženijim nego što su bili u jesen. Naravno, glavna prijetnja ostaje pandemija o čijem će raspletu ovisiti i intenzitet gospodarskog
oporavka.

“Nakon snažnog rasta u trećem tromjesečju 2020. gospodarska aktivnost ponovno se smanjila u četvrtom jer je zbog drugog vala pandemije došlo do ponovnog uvođenja mjera za suzbijanje širenja zaraze.

Budući da su one još na snazi, očekuje se da će se gospodarstva EU-a i europodručja smanjiti u prvom tromjesečju 2021., ali i da će početi ponovno rasti u proljeće te, zahvaljujući sve većoj procijepljenosti stanovništva i ublažavanju mjera, u ljeto uzeti zamah.

Gospodarske posljedice pandemije i dalje su neujednačene među državama, a predviđa se i da će se brzina oporavka znatno razlikovati”, stoji u zimskim prognozama.