Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), slijedom odluke donesene na zadnjoj sjednici Vlade u 2021., produljila je rok važenja programa “COVID-19 zajam za obrtna sredstva” kao mjere za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa.

To je pretpostavka za isplatu 42.844.102,28 kn već odobrenih sredstava iz navedenog Programa za 104 poduzetnika, pa će im se predmetnom izmjenom omogućiti isplata najkasnije do 30. lipnja.

Što se rezimea i učinka tiče, tijekom dvije godine otežanog poslovanja za mnoge subjekte malog gospodarstva, kako od početka izbijanja pandemije u 2020., pa tako i kroz 2021., potvrđuje se da je Program ispunio svoju svrhu – spašeno je poslovanje i očuvana su postojeća radna mjesta.

I to kroz zajam kojim su poduzetnici dobili mogućnost brzo odgovoriti na udare u poslovanju, poremećaje likvidnosti i izostanak planiranog novčanog tijeka, što je u krizi uvijek najbitnije.

HAMAG-BICRO, u suradnji s nadležnim ministarstvima, od početka izbijanja pandemije koronavirusa promptno je reagirao plasirajući Covid 19 zajam za obrtna sredstva. O stvarnim potrebama poduzetnika u praksi govori podatak da je nekoliko puta povećavana alokacija za navedeni zajam.

Tako su za ovaj program u razdoblju od 1. ožujka 2020. do 31.prosinca 2021. zaprimili ukupno čak 8977 zahtjeva za COVID zajam, od kojih je 5391 odobreno u iznosu od 2.120.400.000 kuna.

Bilanca po kojoj je HAMAG-BICRO samo kroz COVID zajam plasirao 2,12 mlrd kn – što je nekoliko puta više u odnosu na sve poslovne banke u Hrvatskoj, dodatno potvrđuje tezu kako je spriječen val nelikvidnosti i insolvencijskih postupaka potaknut otežanim uvjetima poslovanja zbog Covid krize.

U 2020. u ukupno 2703 predmeta isplaćeno je 1.289.973.770,66 kn. Najbrojniji su bili mikro subjekti – njih 1766 kojima je isplaćeno 661.328.714,31 kn, zatim slijedi 836 malih poduzetnika s isplaćenih 555.395.056,35 kn te 101 srednji kojima je isplaćeno 73.250.000 kn.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Gledajući po djelatnostima, iste je godine najviše isplaćeno u trgovini na veliko i malo (315.487.370,77 kn) i prerađivačkoj industriji (291.325.736,26 kn) – na koje se odnosi 47% od ukupno isplaćene svote, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (216.270.962,11 kn) te građevinarstvo (104.280.687,76 kn).

Od ukupne svote iz 2020. najviše se odnosi, to jest 34% ili 435.093.940,83 kn na korisnike iz Grada Zagreba, te 13% ili 169.031.105,51 kn na iste iz Splitsko-dalmatinske županije. U 2021. u 2567 predmeta isplaćeno je daljnjih 749.861.235,59 kn, no lani čak 76% čine mikro poduzetnici – za njih 2160 isplaćeno je 572.759.593,23 kn, dok 20 srednjih poduzetnika s isplaćenim iznosom od 10.615.400 kn u strukturi isplata 2021. imaju udio od tek 1 posto.

Po djelatnostima gledano pak vidljive su razlike u potrebama; lani je najviši iznos i to ukupno 341.597.961,20 kn (46%) isplaćen u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – za 1311 korisnika, a gledano u obje godine ova je djelatnost prva je po isplatama iz ovog Programa, s iznosom od blizu 560 milijuna kn.

Na začelju u ovom Programu je Požeško-slavinska županija, s isplaćenih ukupno tek nešto više od 13 mil kn za 44 subjekta. Slično kao i godinu ranije, iste dvije županije – Grad Zagreba i Splitsko-dalmatinska županija, zajedno drže najveći udio (ukupno 46%) u ukupnom iznosu isplata iz ovog Programa i u 2021.

Prije isplate, a nakon donošenja pozitivne odluke, pravilo je da poduzetnik otvora račun posebne namjene, ovjerava potpis na ugovoru i solemnizira zadužnicu. Isplata zajma ovisi isključivo o dinamici kojom će poduzetnik Agenciji dostaviti navedenu dokumentaciju, kao preduvjet za isplatu zajma.

Koliko je proces brz govore podaci da razdoblje od zaprimanja zahtjeva do isplate traje 27 dana, a od zaprimanja do odobrenja – 12 dana. Inače, poduzetnici po isplaćenim zajmovima planiraju ukupno zaposliti 3492 osobe, s time da podaci o novim zapošljavanjima nisu kredibilan indikator učinkovitosti mjere.