Ministar financija Marko Primorac jučer je na upit novinara o najavljenom porezu na ekstraprofit i kritikama poslodavaca, kazao da još nisu utvrđeni detalji tog poreza te da kao ministar financija nije sretan s uvođenjem bilo kakvog novog poreza.

To je, kaže, ponajprije potaknuto uredbom donesenom na razini EU-a usmjerenom dominantno prema energetskom sektoru.

“U energetskom sektoru nismo, kada govorimo o najvećim poduzećima, očekivali ekstraprofite”, rekao je i nastavio da je, kada je riječ o HEP-u, kroz utvrđivanje prihvatljivih cijena za kućanstva očekivani profit preraspodijeljen prema kućanstvima.

Postojala je, kaže, ideja da se proširi obuhvat, ponajprije na subjekte iz trgovinskog sektora, veleprodaje i maloprodaje, dodavši da je Vlada već nekoliko puta snižavala stopu PDV-a s ciljem smanjenja cijena. No, takva politika nije urodila plodom, a cijene nisu snižene nego povećane.

U govoru na savjetovanju o ekonomskoj politici Hrvatske u 2023. u Opatiji ministar je kazao da se za ovu godinu očekuje gospodarski rast od 5,7 posto i inflacija od 10,4 posto, a sljedeće godine usporavanje gospodarskog rasta na 0,7 posto te inflacije na 5,7 posto.

Projekcije ukazuju da će u sljedećoj godini doći do značajnog usporavanja gospodarskog rasta, jer se procjenjuje kako će trećina svijeta završiti u recesiji, što ni nama ne daje optimistična očekivanja, rekao je Primorac.

Vladine su procjene i da će udjel javnog duga u BDP-u biti smanjen na 71,3 posto u 2022. te na 69 posto u 2023. godini, Ministar financija najavio je da će fiskalna politika i u narednom razdoblju biti fleksibilna i prilagodljiva.