Osnovno pitanje s kojim će se uskoro suočiti hrvatski predstavnici na pregovorima s Europskom unijom u sektoru prometa je hoće li Hrvatska odmah dopustiti kabotažu, odnosno slobodan pristup stranih kamionskih prijevoznika domaćem tržištu, kao što je to učinila Slovenija, ili će tražiti odgodu do potpune liberalizacije tržišta, kao što su to učinile Poljska i Mađarska. Zaključak je to jučerašnje javne rasprave održane u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka u povodu predstavljanja Analize tržišnog cestovnog prijevoza, što je izradio zagrebački Fakultet prometnih znanosti.

Manje dozvola
Prema riječima državnog tajnika za promet Dražena Bregleca, tvrde ekološke norme koje primjenjuje EU mogle bi ozbiljno ugroziti poslovanje hrvatskih cestovnih prijevoznika koji neće imati dovoljno vremena za obnovu voznog parka. Breglec upozorava da će se za dvije godine više izdavati CEMT-dozvole za međunarodni transport vozilima s normama euro 1 i 2., dok će se za četvrtinu smanjiti broj CEMT-dozvola za vozila s ekološkom normom euro 3. Vozila euro 4 i 5 će dobivati više dozvole. Godinu kasnije dodatno će se smanjiti euro 3, a povećati više norme. “Pitanje na koje ćemo uskoro morati dati odgovor je hoćemo li se odlučiti imati manje dozvola za lošija vozila ili više dozvola za bolja vozila viših euro-normi”, kaže Breglec. “Možemo pretpostaviti da nećemo moći udovoljiti visokim zahtjevima, tako da bi se svi skupa mogli naći u neugodnoj situaciji, a ne bih volio da ovdje u Ministarstvu budemo morali angažirati još jednu zaštitarsku službu”, dodao je Breglec aludirajući na moguće nezadovoljstvo prijevoznika koji neće moći dobiti dozvole. Na osnovi studije o stanju prijevozničke djelatnosti koju je naručilo Ministarstvo prometa, treba se definirati pregovaračka pozicija Hrvatske. Veselko Protega, koji ju je predstavio u ime Fakulteta prometnih znanosti, rekao je da se hrvatski prijevoznici suočavaju s niskom konkurentnošću u odnosu na prijevoznike iz zemalja u okruženju budući da su 20 do 50 posto skuplji od ostalih.

Visoke cestarine
Prema njegovim riječima, najveći konkurenti dolaze iz Slovenije i Bosne i Hercegovine na koje otpada gotovo 60 posto transporta hrvatskog izvoza, dok je situacija s uvozom nešto povoljnija. Protega je istaknuo problem visokih cestarina i nepostajanja rabata za gorivo, koje je najveći varijabilni trošak. Zaključak studije je da se ide na potpunu liberalizaciju, ali da se kabotaža načelno dopusti uz kontrolu preko bilateralnih sporazuma.

Hoćemo li tražiti izuzetke?

Dražen Breglec rekao je da je prije tri tjedna iz Bruxellesa stiglo izvješće o screeningu za promet. ‘Izvješće je realno i objektivno ili kako je netko rekao: onakvo je kako bismo ga i mi napravili. Do početka pregovara moramo definirati vlastite interese i odlučiti hoćemo li tražiti eventualne izuzetke ili ne’, naglasio je Breglec. Prilikom zadnjeg velikog vala ulaska država u EU, Slovenija, Malta i Cipar su otvorili svoje tržište, Češka, Estonija, Litva, Letonija (Latvija) i Slovačka tražile su odgodu od dvije godine, a Mađarska i Poljska tri godine.