Hrvatska pekarska industrija u 2025. nastavila je rasti, prihodi proizvođača kruha, svježih peciva i kolača premašili su milijardu eura, uz rast od 12,1 posto, dok je neto dobit sektora pala 12,8 posto. Ukupni prihodi 912 poduzetnika dosegnuli su 1,1 milijardu eura, javlja portal i magazin Ja Trgovac prema podacima Financijske agencije (Fina).

Istodobno su ukupni rashodi porasli nešto brže, za 14,1 posto, na milijardu eura. Takva kretanja odrazila su se na profitabilnost sektora pa je ukupna neto dobit iznosila 51,5 milijuna eura, odnosno 12,8 posto manje nego u 2024. godini, kada je iznosila 59 milijuna eura.

Klara s najviše dobiti

U pekarskoj industriji tijekom prošle godine bilo je zaposleno 15.486 radnika, što je 5,4 posto više nego godinu prije. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 994 eura, što je 10,7 posto više nego u 2024. godini. Pekarnice su, dakle, imale više prihoda, ali im je zbog bržeg rasta troškova ostalo manje dobiti. Pekarska industrija ostvarila je i snažan rast izvoza. Poduzetnici iz ove djelatnosti u 2025. godini izvezli su proizvode u vrijednosti od 104 milijuna eura, što je 33,6 posto više nego godinu prije. Istodobno je uvoz iznosio 33,1 milijun eura, uz rast od 2,1 posto. Izvoz je pritom rastao višestruko brže od uvoza pa je pozitivan trgovinski saldo povećan za 25,5 milijuna eura, odnosno 52,7 posto.

Najveći izvoz prošle godine ostvarila je kompanija Pekar Tomo, u vrijednosti od 49,4 milijuna eura, dok je najveći uvoznik bila Milnar pekarska industrija sa 16,7 milijuna eura uvoza. Mlinar je lani također ostvario ukupne prihode od 183 milijuna eura te je time ostvario 16,9 posto ukupnih prihoda promatrane djelatnosti. Mlinar je ujedno bio najveći poslodavac u sektoru s 2239 zaposlenih, odnosno 14,5 posto ukupnog broja zaposlenih u djelatnosti.

Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1159 eura, dok je operativna dobit dosegnula 12,6 milijuna eura, najviše među promatranim poduzetnicima. U intervjuu za Poslovni dnevnik u lipnju ove godine, predsjednik Uprave Mlinara Mladen Veber, kazao je kako se najjači rast prodaje odnosi na bureke i pizze, kod kojih je naglašeniji i potencijal plasmana na inozemna tržišta.

“Uz zapadnoeuropska, krenulo se i prema Kanadi i SAD-u jer ti proizvodi postaju sve zanimljiviji potrošačima. Proizvodi poput bureka više nisu samo sporedna niša, nego i ozbiljan segment asortimana koji može postići i bolju maloprodajnu cijenu. Sve u svemu, pekarstvo danas sve više prerasta u djelatnost brze prehrane”, izjavio je tada Veber.

Najveću neto dobit ostvarile su Zagrebačke pekarne Klara, u iznosu od devet milijuna eura, što je 17,4 posto ukupne neto dobiti sektora. Deset poduzetnika s najvećim prihodima zajedno je zapošljavalo 39,6 posto svih radnika u djelatnosti, ostvarilo 52,6 posto ukupnih prihoda te čak 63,3 posto ukupne neto dobiti.

Gdje su najveće plaće?

Najveći broj poduzetnika iz djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva i sličnih proizvoda te kolača u 2025. godini imao je sjedište u Gradu Zagrebu – 203 poduzetnika. Slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 113 te Zagrebačka županija s 88 poduzetnika. Grad Zagreb prednjačio je i po prihodima i po dobiti: poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu ostvarili su ukupno 399,7 milijuna eura prihoda te 23,4 milijuna eura neto dobiti.

Nemate mjesta?

Mali stan, velika garnitura? Ova rješenja koriste svaki centimetar dnevnog boravka

Inženjerski iskorak

Od DFV-a do Red Bull Ford Powertrainsa: Ford ponovno ulaže u tehnologiju Formule 1

Promatrano prema veličini poduzetnika, najveću neto dobit ostvarili su veliki poduzetnici, u iznosu od 22,1 milijun eura. Ujedno su imali i najvišu prosječnu mjesečnu neto plaću, koja je iznosila 1131 euro.

Plaće kod velikih poduzetnika bile su 13,8 posto više od prosječne plaće u sektoru, dok su u odnosu na prosječnu plaću zaposlenih kod svih poduzetnika u Hrvatskoj bile 13,4 posto niže. Podaci Fine pokazuju da je pekarska industrija tijekom razdoblja od 2014. do 2025. godine svake godine poslovala s pozitivnim financijskim rezultatom.