U newsletteru Instituta “Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2018. i 2019.” autora Katarine Ott, Mihaele Bronić, Branka Stanića i Filipa Badovinca, prikazani su osnovni podaci o ostvarenju proračuna svih hrvatskih lokalnih jedinica, njihovim prihodima i rashodima, te suficitu/deficitu za 2018. i 2019. godinu.

U studiji tako stoji da su ostvareni prosječni ukupni prihodi županija u 2019. iznosili oko 225 milijuna kuna, gradova sa Zagrebom oko 150 milijuna kuna, gradova bez Zagreba oko 93 milijuna kuna, a općina 13 milijuna kuna.

Oko 45 posto lokalnih jedinica je 2019. imalo suficit (11 županija, 61 grad i 185 općina), a 2018. njih gotovo 60 posto (12 županija, 81 grad i 249 općina). Najveći su suficit 2019. ostvarili Varaždinska županija (24,4 milijuna kuna), Grad Rijeka (69,6 milijuna kuna) te Općina Baška Voda (9,3 milijuna kuna), a najveći deficit Virovitičko-podravska županija (43,5 milijuna kuna), Grad Zagreb (453,6 milijuna kuna) i Općina Medulin (51,9 milijuna kuna).

Nadalje, tijekom prošle dvije godine značajnije su rasli i prosječni prihodi po stanovniku, koji su slični u gradovima i općinama, no znatno niži u županijama. Na primjer, prosječni prihodi po stanovniku 2019. u općinama i gradovima iznose oko 5.000 do 6.000 kuna, a u županijama manje od 1.500 kuna.

Povećava se, međutim, broj općina i gradova s većim prihodima po stanovniku pa najveći broj gradova i općina 2018. i 2019. ostvaruje godišnje između 3.000 i 6.000 kuna prihoda po stanovniku. Razlog povećanja prihoda po stanovniku autori pripisuju novom sustavu fiskalnog izravnanja koji se primjenjuje od 2018. godine.

U 2019. je manje od 11 posto općina i samo tri grada (Duga Resa, Oroslavje, Donja Stubica), ali i sve županije, ostvarilo manje od 3.000 kuna prihoda po stanovniku. No, mali je broj i lokalnih jedinica s više od 9.000 kuna prihoda po stanovniku (u 2019. samo oko 11 posto općina i 13 posto gradova, a prethodnih godina još i manje).

Prosječni ukupni suficit/deficit oscilira, pri čemu se 2019. stanje pogoršava, odnosno suficiti se smanjuju, a deficiti povećavaju. Zbog veličine svog proračuna, ukupnim deficitima najviše pridonosi Grad Zagreb, no on se s deficitom od 561 kune po stanovniku 2019. godine nalazi daleko iza Općine Medulin (7.245 kuna deficita po stanovniku) ili Grada Nina (4.643 kuna deficita po stanovniku).

IJF-ova analiza ponovno ukazuje da je za financijsko stanje općina i gradova najčešće presudan položaj uz obalu. Ako se, naime, promatraju općine s prosječnim prihodima po stanovniku većim od 10.000 kuna, 2018. se od njih 27 samo sedam ne nalaze uz more (Civljane, Ervenik, Lećevica, Saborsko, Promina, Grožnjan i Lokvičići), a 2019. od njih 33 samo devet (Civljane, Grožnjan, Saborsko, Lećevica, Ervenik, Biskupija, Kijevo, Vrhovine i Fužine).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

S druge strane, među općinama s prosječnim prihodima po stanovniku manjim od 2.900 kuna, 2018. se od njih 85 ni jedna ne nalazi uz more, a 2019. od njih 39 ni jedna. Isto tako, od 20 gradova s najvećim prosječnim prihodima po stanovniku, 2018. ih se čak 18 (svi osim Zagreba i Obrovca) nalazi uz more, a 2019. ih je 14 uz more. S druge strane, od 20 gradova s najmanjim prihodima po stanovniku 2018. su samo Kaštela uz more, a 2019. baš ni jedan.

Nadalje, dva grada (Opuzen i Komiža) imali su 2019. ukupne prihode manje od 13 milijuna kuna, dok je pet općina (Medulin, Matulji, Konavle, Viškovo i Kostrena) imalo ukupne prihode veće od 50 milijuna kuna.

Zanimljivo je da je 54 gradova ili općina 2019. imalo veće prihode po stanovniku od Grada Zagreba (9.427 kuna). Studija ukazuje i na velike  razlike u broju stanovnika općina: tako ih 52 ima manje od tisuću (najmanje su Civljane sa 129, Lanišće s 251 i Kijevo s 256), dok ih 33 ima od pet do deset tisuća, a šest (Viškovo, Podstrana, Nedelišće, Matulji, Brdovec i Čepin) i više od deset tisuća stanovnika.