Od početka godine do 20. kolovoza u Hrvatskoj je ostvareno 15,5 milijuna turističkih dolazaka i 79,2 milijuna noćenja, što je jedan posto više u dolascima i u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a turistički prihodi porasli su za 10,4 posto, rekao je ovih dana premijer Andrej Plenković.

Prema podacima Porezne uprave, u dosadašnjem dijelu godine fiskalizirano je računa u vrijednosti pet milijardi i 414 milijuna eura, što je 10,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dodao je. Izdano je više od 288 milijuna računa, odnosno 3,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Kvaliteta je ključ

Tonči Glavina, ministar turizma i sporta, izjavio je protekloga vikenda da imamo rekordne turističke rezultate. Naglasio je da su rezultati bolji za dva posto u dolascima i jedan posto u noćenjima. “Rezultati generirani u predsezoni su rekordni, a imamo nagovještaje da će i posezona biti dobra, što je idealan scenarij”, rekao je.

“Pobjednici ove sezone su oni koji su ulagali u kvalitetu, ali pobjednici smo svi gledajući rezultate, a to je da nam je potrošnja rasla za prvih za osam mjeseci. I plaće su najveće do sada, što se tiče statistike”, istaknuo je Glavina. Dodao je da turizam daje jedan od najvećih doprinosa BDP-u. Procjene Narodne banke govore kako bi prihodi trebali rasti, a prihodi od turizma ove bi godine mogli iznositi 15,5 milijardi eura. Istaknuo je kako je rast broja apartmana zaustavljen jer imamo neodrživu strukturu smještajnih kapaciteta i mora se zaustaviti rast svega onoga zbog čega smo svi ugroženi.

“Zaustavili smo bujanje novih kapaciteta”, naglasio je ministar. Nominalno, prihodi od turizma ove bi godine mogli biti rekordni. No, realno, oni su u padu već treću godinu, upozorava glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. “Suprotno tome, većina destinacija na Mediteranu ulaže više u moderni hotelski smještaj koji može privući goste s višom dodanom vrijednosti te pozitivno pridonosi razvoju ukupne destinacije”, objašnjava Stojić u izjavi za HRT.

Navodi da su cijene prehrambenih proizvoda posljedica nekonkurentnosti poljoprivredno-prehrambene proizvodnje. “Zbog toga što imamo nedostatnu proizvodnju moramo puno toga uvoziti. Naš robni deficit u razmjeni prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda čini oko dva posto BDP-a. Nemate primjer nijedne zemlje koja tako uvozi kao Hrvatska”, komentira Stojić. Na rast cijena hrane prošloga je tjedna upozorila i Hrvatska udruga turizma. Veći rast cijena hrane u prvoj polovici godine od Hrvatske imala je samo Slovenija (5,7 posto), dok od ostalih promatranih zemalja nitko nema rast veći od četiri posto, dok, primjerice, Cipar bilježi čak pad cijena hrane od 0,2 posto.

Cijenama domaći hotelski smještaj ne može pratiti takvo povećanje troškova pa tako, nakon prošlogodišnjeg povećanja cijena hotelskog smještaja u Hrvatskoj, od svega 1,9 posto (preko dvostruko niže od prosjeka mediteranske konkurencije EU-a od 4,5 posto), u prvoj polovici ove godine zabilježen je rast cijena od 4,6 posto, tek nešto viši od stope rasta u konkurentskim mediteranskim zemljama EU-a od 3,9 posto.

Manji investicijski potencijal

Cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj su i prošle i ove godine rasle manje od rasta ključnih troškova u hotelijerstvu, konkretno, troška rada i troška hrane, a troškovi u domaćem hotelijerstvu nastavljaju rasti brže od mediteranske konkurencije, što slabi poziciju domaćih hotelijera u odnosu na konkurenciju, poručuju iz HUT-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Padajuća profitabilnost sektora umanjuje njegov investicijski potencijal i atraktivnost ulaganja u hotele u Hrvatskoj, a to pak narušava konkurentnost cijelog domaćeg turizma s obzirom na to da je hotelski sektor taj koji generira znatno dulji turistički promet i veću prosječnu potrošnju, a uz to razvija i lokalne destinacije, kreira cjelogodišnja radna mjesta te otvara mogućnosti za razvoj dodatnih biznisa povezanih s turizmom, ali i znatno manje opterećuje lokalnu infrastrukturu”, zaključuju u HUT-u.