Kad zapne s punjenjem proračuna, jaču aktivaciju državne imovine uvijek se izvlači kao rezervu, a tako je i u koronakrizi. Doduše, u odnosu na 2019. s tog su osnova ove godine planirani nešto niži iznosi prihoda, kao i za iduću godinu, na oko 770 milijuna kuna. No, tri su važna događaja obilježila realizaciju ovogodišnjih planova – prije svega korona kriza, potom potres u Zagrebu i parlamentarni izbori, nakon kojih je došlo i do spajanja Ministarstva državne imovine i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Iz tog novog Ministarstva tvrde da se i unatoč svemu nastavilo aktivnosti na stavljanju u funkciju nekretnina, koje za razliku od ranijih desetljeća i klasične privatizacije poduzeća, sada imaju veću važnost za proračun. Sklopljeno je 532 ugovora do 30. rujna, pri čemu se najveći broj ugovora odnosio na kupoprodaje nekretnina, ukupno 378, a donijeli su nešto više od 130 milijuna kuna.

Preostali ugovori nisu donijeli prihode, jer se najveći dio odnosi na darovanje lokalnim upravama, ali takvi ugovori imaju dugoročan značaj jer otvaraju mogućnosti da se neiskorištenu imovinu stavi u funkciju i pokrene gospodarski razvoj. Od zakupa nekretnina, državna tvrtka Državne nekretnine kojoj je povjeren taj posao upravljanja nekretninskim portfeljem, proračunu se slilo do kraja rujna 30 milijuna kuna.

Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ističu kako je dosadašnji prihod od upravljanja nekretninama koje su u njihovoj ingerenciji na razini od 71 posto plana postavljenog Nacionalnim programom reformi 2020. i Strateškim planom Ministarstva državne imovine za razdoblje 2020.-2022., a koji je predviđao prihode s tog osnova od ukupno 240 milijuna kuna. Toliko, dakle, nekretnine kojima upravlja to ministarstvo pridonose punjenju proračuna.

“I u narednoj godini za očekivati je smanjenje portfelja nekretnina kojim upravlja Ministarstvo, kao i jačanje efikasnosti poslovanja trgovačkih društava u državnom vlasništvu, zatim porast investicijskih projekata za aktivaciju neiskorištene državne imovine, ali i stavljanje u funkciju nekretnina kojim država upravlja putem društva Državne nekretnine”, pozitivan je ministar graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.

Tvrtka Državne nekretnine, na čijem je čelu Renata Sabo, lani je ostvarila rekordne rezultate, a unatoč svim “izazovima”, ni za ovu godinu, nisu pesimistični.

“Poslovanje se unatoč krizi zadržava na razini plana za 2020., uz prilagodbu aktualnom gospodarskom stanju po principu rolling forecasta te se aktivnim planiranjem u ravnoteži drže strategija i fleksibilnost”, ističu iz Državnih nekretnina, koje po pitanju uplate dobiti u proračun nije koristilo mogućnost odgode plaćanje, te je do kraja trećeg tromjesečja uplatilo 30 milijuna kuna. Na razini cijele prošle godine uplaćeno je bilo 43 milijuna kuna. Što se tiče realizacije plana za ovu godinu, ističu kako još uvijek zbrajaju posljedice s obzirom na utjecaj krize na poslovanje, a cilj je što prije izaći iz faze hibernacije novčanog toka te vratiti izuzetno pozitivan trend ranijih razdoblja u svim segmentima poslovanja.

Nepromijenjeni trend

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Više od uređaja: Priča o brendu koji je promijenio način na koji živimo

Održivo poslovanje

Tko stoji iza najveće održive investicije u Hrvatskoj?

No, iznenađuje informacija o samim aktivnostima i tržištu u uvjetima koronavirusa.

“Pozitivno nas je iznenadio prvi natječaj nakon lockdowna, u lipnju, s obzirom na to da po uspješnosti nije puno odskakao od ranijih natječaja tako da smo s natječajima ostali u trendovima kao i do sada”, navode iz Državnih nekretnina, dodajući da im i dalje pristižu iskazi interesa za zakup. Nakon spomenutog natječaja još su dva objavljili, od kojih je drugi za poslovne prostore u centru metropole još u tijeku i ponude se prikuplja do 6. studenoga. “Ovo nije vrijeme u kojemu treba žaliti ako se planovi ne ostvare, već je potreban fokus na izlazak iz gospodarske i zdravstvene krize sa što manje posljedica, na što ranije vraćanje pozitivnim trendovima, ali i na stvaranje prilika za okretanje novim poslovnim modelima koji će stvarati prihode i nakon pandemije”, poručuju iz Državnih nekretnina. Tvrtka je, inače, u ovoj godini sklopila 241 ugovor o zakupu. Lani je, usporedbe radi, tržištu ponudila 156 poslovnih prostora u svim većim hrvatskim gradovima, a ove godine, uključujući i spomenuti natječaj koji je još uvijek otvoren, 104 poslovna prostora. Podvlačeći crtu, napominju da su do sada zaključili ukupno 790 ugovora čija je ukupna vrijednost preko 309 milijuna kuna.

Ono što dodatno obilježava poslovanje u ovoj godini su i mjere pomoći gospodarstvu koje je Vlada uvela tijekom prvog vala pandemije, a kojom su sve poduzetnike koji su zakupci državnih nekretnina oslobodila plaćanja naknade. Poduzetnici koji su imali pravo na korištenje te mjere rasterećeni su zakupnina za travanj i svibanj u vrijednosti od 5,6 milijuna kuna. Prošle godine zakupci su bili uglavnom uredni u plaćanju – Državne nekretnine naplaćivale su 92 posto potraživanja od korisnika poslovnih prostora, a ove godine tek 59 posto. Iz redova poduzetnika stižu zahtjevi da se s oslobađanjem plaćanja najamnine nastavi, jer su zbog korone poslovni uvjeti za mnoge ostali nepovoljni, no o tomu se čeka odluka Vlade.

Posljedice potresa

U idućoj godini, pak, fokus će u Državnim nekretninama, staviti najviše na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, te usklađivanje stanja na terenu s internim evidencijama i pravnoj zaštiti države. I upravljanje potraživanjima, te realizacija sudskih procesa biti će velik izazov, a značajan dio resursa ova državna tvrtka usmjerit će i na društveno odgovorno i efikasno upravljanje koji čine preko 70% ukupnog portfelja te na facility management, naročito nakon posljedica koje je ostavio potres.