Priča o rastu cijena hrane u posljednje dvije, tri godine zauzela je dobar dio medijskog prostora. No, rijetko se ulazi u suštinu teme, posebno kad se pokuša raščlaniti uzroke poskupljenja po pojedinim kategorijama proizvoda.

Ograničene marže

Među njima je i mlijeko (2,8% mm), jedini od 70-ak proizvoda kojemu, osim maksimalne cijene, Vlada i nadalje ograničava trgovačku maržu. Sukladno odluci, litra UHT mlijeka, s 2,8 posto mliječne masti, maksimalno može koštati do 1,03 eura, dok marža trgovca, obračunata na neto fakturnu cijenu UHT mlijeka, umanjena za sve rabate i izvanfakturne popuste, ne smije prelaziti deset posto.

“Ograničenje cijena nije dobro na dugi rok. Okolnosti su se promijenile od 2022. To trgovce košta minimalno 20 milijuna eura godišnje. Tako je administrativnom odlukom jedan privatni akter prisiljen subvencionirati poslovanje drugih aktera. Procjena je trgovaca da godišnje tako pomognu mljekarsku industriju iznosom između 20 i 30 milijuna eura”, kaže nam Dragan Munjiza, partner i voditelj ureda EIM grupe u Zagrebu.

Imamo dvije vrste mlijeka i nije jasno zašto je UHT mlijeko u jednom, a ostala u drugom režimu, dodaje Munjiza. “Regulacija je dobra, ali na kratki rok. Dugoročno to stvara neravnoteže. Ako se moglo deregulirati gorivo, može se i mlijeko”, jasan je Munjiza.

Uz mlijeko, problem su i brojne kategorije unutar prehrambenih proizvoda. Deregulacija, siguran je Munjiza, ne bi donijela eksplozivan rast cijena, a to vidimo i u slučaju goriva. Krajnja oscilacija cijene vjerojatno bi bila oko deset posto. No, zasad ograničenje vrijedi isključivo za trgovce, dok proizvođači i dobavljači nisu obuhvaćeni regulacijom cijena ili marži. Kada je Vlada donijela spomenutu odluku, očekivanja javnosti bila su jasna: usporiti inflaciju, sniziti cijene i zaštititi standard građana. No gotovo tri godine kasnije, postavlja se pitanje – tko je profitirao?

Iako je politički okvir mjere bio zaštita potrošača, prema svim dostupnim pokazateljima, dosad su najveću korist od mjera ograničenja cijena imali veliki proizvođači mlijeka. Naime, maloprodajna cijena litre UHT mlijeka 2,8 posto mm danas iznosi oko 1,02 eura i nije se značajno smanjila u odnosu na cijene prije mjere ograničenja.

U kategoriji UHT mlijeko 2,8 posto mliječne masti, koja je obuhvaćena Vladinom uredbom, trgovci su prije rujna 2022. u maloprodaji ostvarivali prosječnu maržu od oko 20-ak posto, što približno odgovara svim operativnim troškovima poslovanja, bez investicija. Nakon uvođenja ograničenja marže na maksimalnih deset posto na neto fakturiranu cijenu, marža pada na oko pet posto, što na godišnjoj razini trgovcima predstavlja izravni gubitak.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

U još nepovoljnijem položaju su svi trgovci koji imaju centralnu distribuciju jer je marža ograničena bez obzira na paritet isporuke. Kalkulacija je jednostavna. Deset posto marže može zaračunati trgovac koji sam o svom trošku razvozi robu, jer ima centralnu distribuciju (trošak oko 5%) i trgovac kojem dobavljač doveze robu ambulantno pa su efikasniji trgovački sustavi zapravo kažnjeni.

Sve manje mljekara

U svjetlu takve regulative, dodatno je neugodna činjenica što se već godinama upozorava na urušavanje mljekarskog sektora. Osnovni je problem otkupna cijena mlijeka, tvrde mali mljekari. Hrvatska je od ulaska u EU ili posljednja ili pri dnu među zemljama EU-a prema otkupnoj cijeni mlijeka. Tako je još 2013. bilo registrirano 12.639 proizvođača mlijeka s prosječnom proizvodnjom od 39.865 kg mlijeka godišnje. Od tada svjedočimo smanjenju broja proizvođača mlijeka uz stalno povećanje proizvodnje mlijeka po gospodarstvu.

“Mlijeka nam nedostaje izuzetno puno. Nikad nismo bili lošiji. Vjerojatno smo na 40, možda 45 posto, pogotovo s trajnim mlijekom”, upozorio je nedavno Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Treba naći neki drugi vid pomoći mljekarima, slaže se Munjiza. “Administrativno treba pomoći direktnim transferima proizvođačima koji ispunjavaju neke kriterije”, jasan je Munjiza.

Pad proizvodnje mlijeka nastavljen je i u 2024. Broj proizvođača mlijeka smanjio se za devet posto, a blago je smanjena i ukupna proizvodnja mlijeka u RH. Količina mlijeka isporučena u 2024. je bila 378.677.440 kilograma i zadržana je na razini isporuke iz 2023., no u odnosnu na primjerice 2017. u prošloj smo godini imali 100.000.000 kilograma manju isporuku mlijeka.