Premijer zamrznuo franak i zaigrao opasnu igru

Autor: Jadranka Dozan , 20. siječanj 2015. u 22:00
Premijer Zoran Milanović i ministar Lalovac s predstavnicima Udruge franak/ Patrik Macek/PIXSELL

Ministar Lalovac ostao lojalan premijeru koji ga je praktički delegitimirao u misiji pronalaženja rješenja za CHF.

Za kreditno zadužene građane u švicarskim francima mjesečne će se rate kredita ipak zamrznuti na razinu koja odgovara tečaju franka od 6,39 kuna, i to u razdoblju od godinu dana. Odlučila je to Vlada na izvanrednoj, telefonskoj sjednici u utorak s koje je Saboru upućen prijedlog dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Postojećem se zakonu dodaje novi kojim se za ugovore o kreditima vezanim uz CHF za anuitete, odnosno obroke u redovnoj otplati tečaj franka prema kuni utvrđuje na spomenutoj razini. Kako se ističe u Vladinu priopćenju, pritom je "razlika visine anuiteta/obroka primjenom tako određenog tečaja, u odnosu na tečaj slobodno formiran na tržištu stranih sredstava plaćanja na temelju ponude i potražnje, trošak kreditne institucije". Kao cilj te hitne mjere u Vladi ponavljaju da je to "ublažavanje velikog dužničkog tereta za korisnike tih kredita". Ministar Boris Lalovac iskazao je lojalnost je premijeru koji ga je dan ranije praktički delegitimirao u misiji pronalaženja i kratkorolčnog i dugoročnog rješenja s bankama i naglašeno dramatskim objašnjenjem. "Morali smo reagirati brzo jer je postojala opasnost da se neki od dužnika odluči na kakav drastičan korak. Vidjeli ste koliki broj građana s kreditima u CHF razmišlja o samoubojstvu", rekao je.  

 

6,39kuna

za franak zamrznut je tečaj na godinu dana

Objašnjenje o brzom djelovanju na spomenuti način, doduše, i ne drži vodu. Jer, vatrogasni dio rješenja s kojim se za sastanska dan prije i sam suglasio ničim nije sporije od Vladina zahvata u ZPK. Jer, formula zamrzavanja mjesečnih rata, odnosno obroka kredita na rok od tri mjeseca, uz opciju dodatnih tri mjeseca ako se toliko vremena pokaže potrebnim za početak primjene nekog dugoročnog rješenja, podrazumijevala je upravo mogućnost primjene odmah, odnosno već pri otplati sljedećih rata. Uza sve, nije podrazumijevala intervenciju u zakon, već korištenjem postojećih zakonskih i računovodstvenih mogućnosti kojima bi banke preuzele trošak u visini razlike u odnosu na tržišni tečaj. Premda se u Vladinoj formulaciji navodi "tečaj koji se slobodno formira na tržištu stranih sredstava plaćanja", njezin se prijedlog ipak svodi na Milanovićev koncept rješenja kroz fiksiranje tečaja koji je prema mnogima pravno jako dvojben.

Čini se da su toga svjesni i u Vladi. Cilj zaštite potrošača tj. korisnika CHF kredita je, kažu "veći od značaja pravne nesigurnosti vjerovnika u tom ugovornom odnosu". S tim u vezi ističu i da je prijedlog  "u skladu s odredbom članka 90. stavka 5. Ustava, koji se referira na situacije u kojima  zakonske odredbe mogu imati povratno (retroaktivno) djelovanje. Međutim, od brojnim reakcija koje su uslijedile nakon Milanovićeve solo dionice u ponedjeljak, one koje su se pozivale na to da će ona teško izdržati test ustavnosti, signalizirale su na neke druge ustavne odredbe. Revniji su brzo detektirali i da bi najsporniji mogli biti – četrdesetosmi i pedeseti (a ne 90.). Premijeru Zoranu Milanoviću, koji je u "bandićevskom" stilu u ponedjeljak delegitimirao ministarsko-bankarski krizni stožer, i to samo koju minutu prije roka u kojemu su trebali podastrijeti i pisane zaključke s planom daljnjih koraka, očito je bilo jako važno da na kraju bude po njegovom i da ne uzmakne bude.

Način rješavanja posljedica elementarne nepogode naglog jačanja CHF-a, međutim, mnogo je kompleksnije pitanje od efikasnog organiziranja zimskih službi u gradu. Jedno od pitanja koje će se teško otkloniti u opredjeljenju za fiksiranje tečaja uz usputno spominjanje postojanja tržišnog, jest "a gdje je tu HNB". Mnogi su se, naime, već prekjučer pitali znači li to da nam tečajevi postaju ingerencija Vlade i zakonskih zahvata. No, dok u Hrvatskoj udruzi banaka kažu da je premijer bio u pravu kad je isticao da je njegova odluka bez presedana te su zato, kažu, "uvjereni da bi se i Europski sud pravde suglasio s takvom ocjenom i uputio na njezino ukidanje", takvu prijetnju još jučer nije vidio ministar pravosuđa. "Iskreno, meni nije ništa sporno", odgovorio je ministar Orsat Miljenić na upite novinara o eventualnim pravnim preprekama za provedbu premijerove ideje.

Za razne interpretacije nadahnujućim se nametnuo i dio prvotnog Milanovićeva plana da se vatrogasno rješenje protegne na čak godinu dana. Kao najizgledniji motiv prepoznati su mahom izbori. Logika je pritom sljedeća: premijeru je jasno da dugoročno rješenje može biti samo rezultat dogovora. To znači da se teret u konačnici ne bi mogao prevaliti samo na jednu stranu već bi se morao nekako podijeliti, a time je jasno i da CHF-dužnici, odnosno potencijalni birači njime baš neće moći biti posve zadovoljni. Milanović je valjda procijenio nek' onda taj vrući krumpir ostane na brigu (i) budućoj izvršnoj vlasti.To što u HUB-u ponavljaju da je prema financijskom efektu za dužnika rješenje banaka vrlo slično kao i premijerov prijedlog, ali su ova dva rješenja suštinski različita, jer država najavljenim prijedlogom izravno i retroaktivno zadire u privatno-pravne poslovne odnose, nije pomoglo. Kupiti godinu dana umjesto tri plus tri mjeseca politički nije isto. Koliko koštalo da koštalo porezne obveznice na kraju priče. 

Komentari (8)
Pogledajte sve

Ovo je izuzetno lukav potez Milovanovićeve vlasti. Problem su jednostavno odgodili a teret misle svaliti na tuđa leđa.
Računica je jednostavna i ima dva moguća ishoda i oba su povoljna za vladu na odlasku:
1. Slijedeće godine više neće biti na vlasti pa će porez na dobit banaka biti mali i nova vlast će tu ostati uskraćena – za slučaj bez tužbe banaka kada bi one same podnijele trošak razlike tečaja
2. Slijedeće godine više neće biti na vlasti pa će nova vlast morati plaćati odštetu koju bi mogli dosuditi sudovi

poznavajući Milanovića i njegove sposobnosti, ne bih se začudio da se iz Robin Hooda na kraju transformira u Frankensteina

Svi o svemu pričaju, svi se oko svega uzrujavaju

Ministar Lalovac je delegitimirao samog sebe već ranije. Naime kada se sjetim kako je bezazlenošću malog djeteta u TV kamere izjavio da treba vidjeti da li je to kratkoročna pojava ili nešto dugoročno ponovo je dokazao da mu toliko toga nije jasno da čovjeka hvata muka. Nije slučajno jedna voditeljica TV dnevnika kod njegovog imenovanja izjavila da će se tek vidjeti da li je dorasao poslu ministra financija.

No, u Hrvatskoj ne postoji faktor imidža pa kao nitko ne brine brigu što će ministri financija u EU misliti o ministru financija jedne istočnoevropske države koji ima kredit u švicarskim francima. I to je dokaz koliko mu toga nije jasno. O onima u MMF-u da i ne mislimo!

Riječju, treba ga maknuti od ove materija što prije što dalje.

Što se Milanovića tiče, on je opet dokazao koliko je površan, nedosljedan i neodgovoran. Na našu sreću, svi potecijalni investitori su već poodavno digli ruke od Hrvastke pa mjeru ovog zamarzavanja tečaja franka na godinu dana nitko u inozemstvu čak nije niti primijetio a kamoli komentirao.

Plači voljena zemljo!

Mislim da svi građani Hrvatske koji imaju kredite u drugim valutama trebaju dignuti ustavnu tužbu protiv Hrvatske Vlade.

Ako smo svi pred Ustavom i zakonom isti, onda to treba vrijediti za sve.

Na kraju krajeva nije samo upitan tečaj već i kamata koja je puno drugačija, a drugačija i od one u ostalim zemljama EU.

Naravno, po meni je kriva HNB koja je uopće dozvolila bilo kakve kredite osim onih u kunama.

Ako ne znaju, Hrvati dobivaju plaću u kunama.

New Report

Close