Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu na Vladi bi se trebao naći do 5. prosinca, najavio je u utorak na godišnjem skupu Hrvatskih izvoznika ministar financija Zdravko Marić. Ne želeći se iole detaljnije upuštati u to kako će izgledati proračun, rekao je samo da će "rashode biti teško zadržati na ovogodišnjoj razini", ali da će se "strogo kontrolirati".

Neki pritisci na povećanje dolaze po automatizmu. Primjerice, to vrijedi za primjenu formule za dvije runde usklađivanja mirovina čiji se učinak na porast izdataka za mirovine 2017. procjenjuje na 600 milijuna kuna. No, definitivno ne manjka ni pritisaka koji nisu pitanje automatizma. Sindikati su već odavno u niskom startu za vraćanje pregovorima o povećanju plaća, jer je odavno aktualizirano i pitanje sporazuma kojim je u jeku krize bilo definirano povećanje plaća od šest posto s dva uzastopna kvartala rasta BDP-a. Palica glavnog pregovarača sa sindikatima zaposlenih u javnom sektoru odnedavno je u rukama ministra Tomislava Ćorića, a Vladin pregovarački tim sa sindikalcima će se sastati već ovog četvrtka. Na pitanje jesu li se sindikalci usuglasili oko toga što će im biti minimum za pregovore, prvi čovjek Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić kaže kako "nema minimalnih zahtjeva".

Međutim, itekako još ima zahtjeva i pokušaja da se otupi porezna reforma, čiji je okvir veoma važan i za proračunsku konstrukciju. Najglasniji su i dalje oni iz redova ugostitelja. No, dok u Katančićevoj, čini se, imaju podršku Banskih dvora da u pogledu PDV-a na ugostiteljske usluge nema daljnjeg popuštanja, istodobno je premijer Andrej Plenković dao naslutiti da prema proračunskim apetitima ministra obrane Damira Krstičevića ima više sluha nego ministar financija. Prema neslužbenim tvrdnjama, Krstičević i Marić ne slažu se oko razmjera povećanja; u Katančićevoj su računali na povećanje s ovogodišnjih 4,02 milijarde kuna za dodatnih 40-50 milijuna, što je iz perspektive Krstičevića simbolično i nedovoljno.

Plenković je u utorak potvrdio da će se u proračunu za 2017. "u okvirima mogućega" povećati izvajanja za sustav obrane. Budući da je Hrvatska u proceduri izlaska iz prekomjernog proračunskog manjka, neće to biti baš dva posto BDP-a, što je preporuka NATO-a, rekao je. Govoreći na 2. međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji istaknuo je da je jedan od prioriteta njegove Vlade jačanje obrambene sposobnosti, a s tim u vezi i izrada Strategije nacionalne sigurnosti i nacrta prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. "Kompromis koji ćemo u proračunu za 2017. postići bit će prvi korak ka daljnjem jačanju naših obrambenih kapaciteta u realnim okvirima", kazao je Plenković.

Krstičević je pak podsjetio da je 2008. proračun MORH-a iznosio 5,2 milijardi kuna, a ove godine 4,02 milijarde, odnosno približno četvrtinu manje.  Mjereno udjelom u BDP-u, proračun za obranu danas je oko 1,2 posto BDP-a, a dizanje na 2 posto značilo bi povećanje na oko sedam milijardi. Za koliko će se proračun MORH-a dogodine približiti ciljanom iznosu, ostaje vidjeti, ali sa stajališta fiskusa i povećanje sa 1,2 na 1,3 posto BDP-a čini se nemalim dodatnim utegom (300 mil. kuna), a kamoli neko ambicioznije povećanje. Ono bi u slaganju proračuna moglo značiti izbor između učitelja i profesora i naoružavanja. Je li danas baš nužan takav izbor?

Hrvatska sa svojih 1,2 posto BDP-a koje izdvaja za obranu ničim ne strši u odnosu na usporedive zemlje, s tim da geopolitička zbivanja i kod njih nameću terminske planove postepenog približavanja (prema NATO-u) ciljanih dva posto. Češka, Slovačka, Slovenija i Mađarska, primjerice, trenutno izdvajaju oko jedan posto BDP-a, Bugarska izdvaja približno koliko i Hrvatska, a do dva posto BDP-a planira stići, poput još nekih zemalja, do 2024. godine. Od zemalja tzv. nove Europe tek baltičke zemlje (Estonija i Letonija), Rumunjska i Poljska imaju veću razinu "obrambenih proračuna".  

Kako bilo, uz neto fiskalni učinak porezne reforme, čak i uz pretpostavku ubrzanja rasta BDP-a u idućoj godini na tri posto, s koliko računa ministar Marić, dodatna povećanja potrošnje vjerojatno bi učinili neostvarivim i planove o smanjenju deficita opće države ispod dva posto BDP-a. A isto vrijedi i za daljnje spuštanje razine javnog duga, koja bi ove godine napokon trebala zabilježiti godišnji pad, na ispod 85 posto BDP-a. Uza sve, treba li reći da više novca iz proračuna priželjkuje i kultura, da se godinama čuju negodovanja o premalo izdvajanja za istraživanja i razvoj… 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“