Kako doći do brzog i kvalitetnog odgovora na aktualne potrebe tržišta rada, vruće je pitanje u koje se država uključuje i s novim komunikacijskim rješenjem – to je Kontaktni centar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji je pokrenut u skladu s aktivnostima vezanim uz unapređenje i digitalizaciju usluga.

Novoj platformi cilj je brže i efikasnije pružanje informacija za korisnike, a u funkciji je od 8. veljače, tako da prve rezultate u smislu usporedbe dosadašnjeg modela info telefona i novog Kontakt centra, administracija na čelu s ravnateljem Antom Lončarom očekuje nakon prvog cjelovitog mjeseca primjene, kada će biti moguće mjerodavne usporedbe.

Kontakt centar danas je njihov ključni servis s kojim, kažu, HZZ želi unaprijediti komunikaciju i suradnju s korisnicima. Nova platforma, vjeruju, omogućit će smanjivanje vremena za dobivanje traženih informacija, uz usluživanje većeg broja korisnika, kao i rješavanje većine korisničkih upita već tijekom prvog kontakta.

To su bitne karike kako bi se brže i učinkovitije povezala ponuda i potražnja – komponente čija važnost jača u vrijeme sve većeg fokusa na domaće tržište rada, prvenstveno uslijed pandemijskih ograničenja na planu migracija, i radnika i poslodavaca.

Osim toga, jedna od važnih mjera aktivne politike zapošljavanja iz djelokruga Zavoda – uključivanje nezaposlenih u program obrazovanja za deficitarna zanimanja (doškolovanje i usavršavanje), pokazuje se perspektivnom.

Čak i u pandemijom otežanim uvjetima ova je mjera, doduše u smanjenom opsegu – funkcionirala.

Nakon što je ovu formu obrazovanja u 2019. završilo 4908 polaznika, u 2020. u programe je bilo uključeno njih 2782. No, mjera je unaprijeđena novom opcijom od kraja 2020., proširen je obuhvat korisnika tako da se osim nezaposlenih, u programe obrazovanja HZZ-a mogu uključiti i ostali tražitelji zaposlenja.

To su odnosi i na zaposlene kojima prijeti gubitak posla zbog manjka stručnih znanja i vještina, ali i osobe koje žele promijeniti zanimanje ili podići razinu svoje stručnosti i konkurentnosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ovakvom vrstom obrazovanja, ističu iz Zavoda, omogućit će se polaznicima stjecanje kompetencija za novo zapošljavanje ili zadržavanje radnog mjesta, a poslodavcima se omogućuje zapošljavanje radnika s kompetencijama potrebnim na tržištu rada.

Kako već neko vrijeme raste broj poslodavaca iz raznih sektora, od trgovine, proizvodnje, graditeljstva, ugostiteljstva do onih   iz IT-a, koji, suočavajući se s problemom nedostatka raznih profila – od majstora mesara, vozača C kategorije, keramičara, električara, auto limara, zavarivača, do developera, CNC operatera, pizza majstora i školovanih konobara, na ovaj izazov odgovaraju internim edukacijama, pitanje je kome se sve nova opcija na tržištu obraća.

Kroz kompanijske “akademije” postojeći, ali i novi zaposlenici imaju priliku razviti ili usavršiti svoja znanja i vještine. Konzum plus tako ima Konzum Akademiju koja je centar za selekciju i edukaciju kadrova u trgovini, Kaufland Hrvatska provodi edukacije radnika za zanimanja Mesar prodavač, Bluesun akademija ima vlastiti interni trening centar Bluesun hotela, gdje stariji i iskusniji zaposlenici prenose svoja znanja i vještine mlađim i manje iskusnim zaposlenicima, dok velika građevinska kompanija Strabag, prema najavama, planira gradnju centra za obuku u blizini Zagreba.

Brojni poslodavci u ugostiteljstvu, ali i radnici samostalno koriste usluge doškolovanja koje nudi ŠKMER Akademija u organizaciji udruge Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija.

Trebaju čovjeka odmah

Prema ocjeni Gordana Škorića iz privatne tvrtke za posredovanje u zapošljavanju Danasradim, evidentne su razlike po pitanju snage za financiranje obrazovanja, jer za razliku od velikih poslodavaca koji to mogu, “brojni manji poslodavci trebaju educiranog radnika koji je odmah radno spreman na lokaciji rada”.

“U tom smislu programi stručnog osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacija od strane HZZ su više nego dobrodošli”, navodi Škorić.

Problem je primijećen i u njihovoj praksi, kaže, jer se za radno mjesto npr. pizza majstora nudi plaća veća i do 30% u odnosu na plaću kuhara, ali se za ovo radno mjesto javi tek 1/10 svih prijavljenih na radno mjesto kuhara.

U trgovini je, kaže, vrlo slična situacija kada su u pitanju radna mjesta prodavača i prodavača trgovca, koji zarađuje do 20% više u odnosu na prodavače, dok s druge strane u IT sektoru velika je potražnja za programerima ali i developerima čija visina prihoda varira ovisno o senioritetu.

Što se razloga smanjenja broja polaznika u 2020. u odnosu na 2019. tiče, isti se u Zavodu pripisuje pandemiji, dakle,   nemogućnosti ustanova za obrazovanje odraslih da organiziraju nastavu, uz nemogućnost poslodavaca da organiziraju praktičnu nastavu za polaznike, sukladno odlukama Stožera civilne zaštite.

No, važno je istaknuti da je od 2782 polaznika koji su lani uključeni u obrazovanje, njih 1824 ga ipak uspješno završilo.

Dobili su novi papir kao ulaznicu u novu karijeru – bolji život pa je sljedeće pitanje kako animirati brojne kandidate da se prijave Zavodu, sad i preko Kontaktnog centra i potraže rješenje svoje situacije, bilo kao nezaposlene ili zaposlene osobe s navedenim rizicima zaposlenja, ali pod zakonskim okvirom koji je zadan.

Zadnji presjek zastupljenosti obrazovnih programa otkriva da su najčešći lani bili oni za zanimanja kao što su pomoćni kuhar, rukovatelj viličarom, pomoćni slastičar, priprematelj bureka i pizze, sobarica, rukovatelj CNC tokarilicom i CNC glodalicom, njegovatelj/njegovateljica, rukovatelj bagerom, zavarivač MIG/MAG postupkom, vozač C kategorije, vozač D kategorije, zavarivač TIG postupkom i pomoćni konobar.

Pravila su takva

Kada je riječ o građevinskim zanimanjima za koja se obrazuje najveći broj polaznika, to su tesar, zidar, monter suhe gradnje, fasader i armirač, tijekom 2020., unatoč pandemiji, obrazovanje za njih završilo je više od 400 polaznika.

Inače, pravila su takva da je HZZ u mogućnosti financirati samo one programe obrazovanja za koje je u područnom uredu utvrđena potreba na tržištu rada i za koje je proveden postupak javne nabave obrazovnih ustanova, dok se pojedinačna obrazovanja na temelju individualnog zahtjeva nezaposlene osobe ne financiraju.