Za studentski smještaj u Zagrebu ove jeseni prijavilo se gotovo 10.000 studenata, no oko 3200 njih ostalo je bez mjesta u domovima i prisiljeno je tražiti smještaj na privatnom tržištu, gdje se cijene garsonijera kreću od 450 do 600 eura, dvosobnih stanova najčešće između 650 i 900 eura.

TRŽIŠTE RADA

Od 1. listopada nova prilika za novčanu zaradu: Država objavila cjenik

Studentski centar u Zagrebu zaprimio je ukupno 9756 prijava za smještaj u studentskim domovima, a pravo na smještaj ostvarilo je 6515 studenata, dok je u ovogodišnjem natječaju bilo predviđeno 6880 mjesta. Time je bez smještaja u domu ostalo oko 3200 studenata. “Ove godine bez studentskog doma ostaje gotovo 3500 studenata, što je nešto manji broj u odnosu na prošlu godinu. Međutim, to smanjenje nije rezultat povećanja kapaciteta, već isključivo manjeg interesa studenata za prijavu na natječaj”, poručili su iz Studentskog zbora, ističući da je kapacitet zagrebačkih domova dugoročno nedostatan.

Prema njihovim riječima, posljednje veliko ulaganje u zagrebačke studentske domove bilo je 2016., kada su obnovljeni kapaciteti Studentskog doma “Stjepan Radić” i Cvjetnog naselja u sklopu projekta financiranog europskim fondovima. “Od tada nije bilo značajnijih investicija, a potražnja za smještajem u Zagrebu raste iz godine u godinu. Država bi trebala strukturiranije pristupiti izgradnji novih studentskih domova upravo u glavnom gradu, gdje potražnja jasno pokazuje potrebu”, naveli su.

Sjednica Hanfe

Odobrena javna ponuda dionica Tokića i SQ Capitalu preuzimanje društva Čateks

Dodali su da je razvoj manjih regionalnih sveučilišnih centara u Hrvatskoj donekle smanjio pritisak na Zagreb, ali to nije riješilo problem. “Kapaciteti u Zagrebu su puni, a potražnja daleko nadmašuje ponudu. Nemogućnost pružanja adekvatnog smještaja studentima poraz je društva u cjelini, jer se time smanjuje jednakost pristupa visokom obrazovanju”, upozorili su iz Zbora.

U zagrebačkim studentskim domovima cijene se razlikuju ovisno o kategoriji smještaja i vrsti sobe. U SD Stjepan Radić u starijim paviljonima, koji spadaju u petu kategoriju, mjesečna stanarina iznosi 40 eura, dok je u trećoj kategoriji cijena 62 eura, a u prvoj kategoriji 99 eura za dvokrevetnu sobu. Jednokrevetna soba u toj kategoriji stoji 120 eura.

U Studentskom domu Cvjetno naselje, koji se vodi kao druga kategorija, dvokrevetna soba mjesečno košta 77 eura, dok jednokrevetna stoji 102 eura. U Studentskom domu “Dr. Ante Starčević”, koji spada u četvrtu kategoriju, cijena dvokrevetne sobe iznosi 50 eura, a jednokrevetne 72 eura. Najpovoljniji smještaj nalazi se u Studentskom domu Lašćina, gdje su šesta i sedma kategorija cjenovno najniže: u šestoj kategoriji mjesto u jednokrevetnoj i dvokrevetnoj sobi stoji 45 eura, a u sedmoj kategoriji cijena iznosi svega 35 eura.

Na tržištu privatnog najma u Zagrebu cijene se razlikuju prema veličini, lokaciji i opremljenosti stana, no u prosjeku su višestruko više od cijena studentskih domova. Garsonijere se iznajmljuju od 450 do 600 eura mjesečno, jednosobni stanovi stoje u prosjeku 550 do 700 eura, dok cijena dvosobnih stanova najčešće iznosi između 650 i 900 eura, a u boljim kvartovima i više od toga.

HGK konferencija

Hrvatska pionir u EU: Prvi Nacionalni plan priuštivog stanovanja, gradit će se 8000 novih stambenih jedinica

S obzirom na to da si rijetko koji student može samostalno priuštiti takve iznose, najčešća praksa je zajednički najam. Primjerice, dvosoban stan od 700 eura podijeljen između dvoje cimera znači oko 350 eura po osobi, i to bez uračunatih režija. Zbog tolikog jaza između cijena domova i privatnog najma, studenti koji ne uspiju ostvariti pravo na dom suočeni su s ozbiljnim financijskim opterećenjem.

jednostavnije korištenje

Jednim klikom do usluge, ali kome se obratiti kad nastane problem?

Kaić s velikom misijom

Dok jedni zaboravljaju stare vještine, na Murteru ih prenose na nove generacije

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu ističe kako je jedino trajno rješenje gradnja novih kapaciteta, dok kratkoročno predlažu povećanje državnih i lokalnih subvencija za privatni smještaj, kako bi studenti mogli ravnopravnije konkurirati na tržištu najma. Studentski zbor naglašava da studenti nisu konkurentni stalno zaposlenim osobama na tržištu najma. “Cijene najma u Zagrebu previsoke su, a studenti u borbi za stan jednostavno nemaju iste šanse kao osobe s redovnim primanjima”, objašnjavaju i dodaju kako to dovodi do dodatne nesigurnosti i financijskog opterećenja studenata i njihovih obitelj.

Kako bi se ublažili problemi dijela studenata, Studentski zbor pokrenuo je inicijativu povećanja postojeće državne subvencije od 60 eura za najam kod privatnog stanodavca. Predložili su da jedinice lokalne i regionalne samouprave dodaju još 60 eura, kako bi studenti mogli ostvariti ukupno 120 eura potpore. Time bi im se, kako kažu, “smanjili troškovi, a bili bi konkurentniji u odnosu na stalno zaposlene osobe na tržištu”.

Riječ je o mjeri namijenjenoj isključivo studentima koji su ostvarili pravo na dom, ali ga zbog manjka kapaciteta nisu dobili. “Na taj način štitimo upravo one studente koji su najpogođeniji ovim problemom, dok dugoročno rješenje vidimo jedino u gradnji novih studentskih domova”, naglasili su iz Zbora.

Cijena subvencioniranog studentskog menija, koji uključuje juhu, glavno jelo i desert, i dalje iznosi 0,86 eura, dok država subvencionira razliku do pune cijene od oko tri eura. Prema podacima Studentskog zbora, prehrana je jedno od rijetkih područja gdje je sustav subvencija stabilan i omogućava studentima pristup povoljnim obrocima, no problem stanovanja ostaje najakutniji izazov.

Geopolitika i napredak

Koja je prava veza Europe i Indije i kakvu ulogu tu igra Hrvatska? Na njihovo tržite možemo se probiti kroz ovih pet sektora

Iako cijene u menzi ostaju iste, pranje i sušenje rublja poskupljuje. Nova cijena pranja rublja stoji četiri eura, a sušenja tri eura, što je za jedan euro više nego prošle godine. Na poskupljenje su reagirali studenti u Facebook grupi doma Cvjetno naselje, gdje su kritizirali kako bi dom trebao ostati financijski prilagođen studentima i ne objavljivanje informacija o poskupljenju.

Iako Zbor zagovara kratkoročne mjere poput subvencija, kažu da ne odustaju od zahtjeva za trajnim rješenjem – gradnjom novih studentskih domova po najpovoljnijim cijenama i dodaju kako u tome imaju podršku Sveučilišta i više partnerskih organizacija. “Naš je stav jasan: smještaj u studentskom domu pravo je svakog studenta koji ga ostvari, a država mora osigurati uvjete da to pravo bude provedeno”, zaključili su iz Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.