Posljednje polugodište prije ulaska u EU, hrvatsko gospodarstvo nastavlja gubiti konkurentnost.

Pokazuju to i podaci Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni. U prvih šest mjeseci izvezeno je roba u vrijednosti 4,36 milijardi eura, što je pad od 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Uvoz je stagnirao, iznosio je 8,1 milijardu eura, što je smanjenje od 0,2 posto u odnosu na prvo lanjsko polugodište. Očekivano, donedavno glavni hrvatski izvoznik brodogradnja nastavila je s negativnim rezultatima, no analitičare je najviše neugodno iznenadio pad poljoprivrede i prehrambene industrije.

Prehrambena industrija u šest je mjeseci imala za 5,7 posto manji izvoz nego lani, a uvoz je povećan za 5 posto, pa, primjećuje Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, deficit u tom segmentu nikad nije bilo tako izražen. Sličan nepovoljan trend je i u dijelu primarnih poljoprivrednih proizvoda, a zamijetan je pad izvoza i rast uvoza ulja i masti. Oporavak s druge strane i dalje bilježi drvna industrija, a rijetki koji bilježe rast izvoza su farmaceutika, te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda.

I duhanski proizvodi u prvih pola godine odskaču većim izvozom, što se povezuje s osiguranjem zaliha hrvatskih cigareta na tržištu Cefte. Ta je industrija ponovno imala bolji rezultat od konkurencije s uvozom u Hrvatsku. Po Lovrinčeviću, zabrinjava što se ne nazire trend oporavka prerađivačke industrije i novih investicija. "Mi smo jedina zemlja u okruženju čija prerađivačka industrija ne ostvaruje rast izvoza", dodaje Lovrinčević. U Italiji je plasirano 8 posto manje proizvoda nego lani u isto vrijeme, a pada i izvoz u Austriju, te zemlje CEFTA-e.