BRUXELLES – Finsko predsjedništvo EU-a uputilo je u srijedu pismo hrvatskoj Vladi u kojem je obavještava da se pregovori u poglavlju Pravo intelektualnog vlasništva mogu otvoriti bez dodatnih mjerila ili benchmarksa, te poziva da dostavi svoja pregovaračka stajališta, doznaje iz diplomatskih izvora u Bruxellesu. Odbor stalnih predstavnika EU-a (COREPER), kojeg čine veleposlanici država članica, suglasio se da je Hrvatska u ovom poglavlju dovoljno pripremljena za otvaranje pregovora. Od 12 dosad obrađenih poglavlja, koliko ih je prošlo proceduru u Radnoj skupini Vijeća EU-a za proširenje i u COREPER-u, Hrvatska nije dobila dodatna mjerila za ukupno sedam poglavlja – Znanost i istraživanje, za koje su pregovori u međuvremenu i privremeno zatvoreni, Obrazovanje i kultura, Carinska unija, Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, Ekonomska i monetarna politika, Poduzetništvo i industrijska politika te Pravo intelektualnog vlasništva. U pet poglavlja Hrvatska će moći otvoriti pregovore tek kad ispuni postavljena mjerila. Riječ je o poglavljima Javne nabave, Tržišno natjecanje, Socijalne politika i zapošljavanje, Pravda, sloboda i sigurnost i Sloboda kretanja kapitala. Hrvatska uskoro može očekivati pozive da dostavi svoje pregovaračke pozicije za još dva poglavlja – Poljoprivreda i ruralni razvoj, te Ribarstvo. Direktor u Općoj upravi za proširenje Pierre Mirel izjavio je u utorak u Bruxellesu da je Komisija uputila Vijeću EU-a izviješća o screeningu za ta dva poglavlja u kojima predlaže otvaranje pregovora bez benchmarka. Hrvatska je 2003. godine temeljito reformirala svoje zakonodavstvo u području prava intelektualnog vlasništva usvajanjem zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je u velikoj mjeri usklađen s acquisom. Iste godine reformiran je i zakonodavni okvir u području industrijskog vlasništva, donošenjem niza novih zakona o patentu, zakona o industrijskom dizajnu, zakona o žigu, zakona o oznakama podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda. Na industriju utemeljenu na autorskom pravu u Europskoj uniji otpada čak šest posto bruto domaćeg proizvoda. Hrvatska će se u predstojećem razdoblju, kada je riječ o ovom poglavlju, trebati usredotočiti na jačanje kapaciteta za provedbu zakona, koji su već u velikoj mjeri usklađeni s EU-om, te pojačati borbu protiv piratstva i krivotvorenja.
(H)

Grabar-Kitarović: Vlada će donijeti teške odluke jer želi podići konkurentnost hrvatskog gospodarstva

Hrvatska je do sada dobila deset dodatnih mjerila koja su preduvjet za otvaranje “sadržajnih” pregovora u pet poglavlja. Neka od tih mjerila bit će ispunjena već do kraja ove godine, najavila je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović početkom ovoga tjedna, govoreći na obilježavanju godišnjice početka hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom. Ministrica je tom prigodom istaknula da su mjerila (benchmarks) instrument koji može pridonijeti većoj objektivnosti pregovora te na taj način i pomoći Hrvatskoj. Odluke koje se moraju donijeti kako bi se ispunila dodatna mjerila ili provela prihvaćena pravna stečevina EU nisu lake, ali, kako je istaknula Grabar-Kitarović, Vlada ih je spremna donijeti kako bi se podigla konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Napomenula je da će pri tome Vlada biti i socijalno osjetljiva. Ministrica je istom prigodom izrazila zadovoljstvo zbog pojačanog zamaha koji pregovarački proces s EU dobiva u posljednje vrijeme. Pregovarački tim Hrvatske do sada je “narastao” na dvije tisuće ljudi.