Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Predstečajne nagodbe: Kako su se namirilli vjerovnici u 10 najvećih predmeta

Autor: Suzana Varošanec
27. srpanj 2013. u 09:52
Podijeli članak —
Photo: Marko Jurinec/PIXSELL

Pred Trgovačkim sudovima dosad je sklopljeno 106 predstečajnih nagodbi.

Ministarstvo financija u petak je predstavilo dosadašnje rezultate predstečajnih nagodbi. Pred Trgovačkim sudovima dosad je sklopljeno 106 predstečajnih nagodbi: 15 nagodbi sklopljeno je u redovnim postupcima gdje prijavljene obveze premašuju 10 milijuna kuna, a 91 nagodba sklopljena je u skraćenim postupcima do 10 milijuna kuna obveza.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Time su riješeni postupci za obveze koje su prijavljene u iznosu  2,26 milijardi kuna, te je tako sačuvano 4.066 radnih mjesta. Među prvih deset sklopljenih sudskih nagodbi po iznosu obveza nalaze se sljedeće tvrtke: Varteks (372 milijuna kuna), Projektgradnja (330 milijuna kuna), Drvna industrija Spačva (511 milijuna kuna), CCS ulaganja d.o.o. (497 milijuna kuna), Erdutski vinogradi (250 milijuna kuna), Čvor d.o.o., (170 milijuna kuna), Međimurje beton (44,5 milijuna kuna), Čazmatrans Vukovar (33 milijuna kuna), Belje tvornica opreme i strojeva (58 milijuna kuna) i TOZ penkala (40 milijuna). 

Ministarstvo financija u petak je predstavilo dosadašnje rezultate predstečajnih nagodbi. Pred Trgovačkim sudovima dosad je sklopljeno 106 predstečajnih nagodbi: 15 nagodbi sklopljeno je u redovnim postupcima gdje prijavljene obveze premašuju 10 milijuna kuna, a 91 nagodba sklopljena je u skraćenim postupcima do 10 milijuna kuna obveza.

Time su riješeni postupci za obveze koje su prijavljene u iznosu  2,26 milijardi kuna, te je tako sačuvano 4.066 radnih mjesta. Među prvih deset sklopljenih sudskih nagodbi po iznosu obveza nalaze se sljedeće tvrtke: Varteks (372 milijuna kuna), Projektgradnja (330 milijuna kuna), Drvna industrija Spačva (511 milijuna kuna), CCS ulaganja d.o.o. (497 milijuna kuna), Erdutski vinogradi (250 milijuna kuna), Čvor d.o.o., (170 milijuna kuna), Međimurje beton (44,5 milijuna kuna), Čazmatrans Vukovar (33 milijuna kuna), Belje tvornica opreme i strojeva (58 milijuna kuna) i TOZ penkala (40 milijuna). 

Ukupno je 4.719  dužnika u kojima radi 39.554 radnika do 25. srpnja ove godine podnijelo svoje prijedloge za otvaranje predstečjanog postupka, a njihove ukupno prijavljene obveze čak premašuju vrtoglavu brojku  od  47 milijardi kuna.  Najviše obveza, nešto preko 12 milijardi kuna odnosi se na građevinarstvo, takvih je 704 predmeta, a riječ je o tvrtkama koje zapošljavaju 8.032 radnika. Po visini obveza i problema slijedi prerađivačka industrija sa 9,3 milijardi kuna obveza koje se odnose na 607 tvrtki u kojima radi 15.527 radnika. U tisuću tvrtki koje se bave djelatnošću trgovine na veliko i malo, a zapošljavaju 3.470 radnika, prijavljeno je 6,5 milijardi obveza, dok je u sektoru ugostostiteljstva ugroženo 2.638 radnih mjesta u 356 dužnika koji su prijavili 5,3 milijardi obveza.   

Do  25. srpnja riješeno je ukupno 3.566 predmeta, navode iz Ministarstva. Od toga je u odnosu na 690 prijedloga plan prihvaćen, dok je u 2.876 predmeta postupak odbačen ili obustavljen. Prijavljene obveze u 690 postupaka koji su završili prihvaćanjem plana iznose 11,4 milijardi kuna, te se radi o 13.033 radnika. S druge strane, dužnici kojima je prijedlog odbačen, ili im je postupak obustavljen, zapošljavaju 6.253 zaposlenika, te njihove ukupno prijavljene obveze iznose 8,7 milijardi kuna. Za dio takvih slijedi stečaj.

Tablicu u kojoj je prikazan način namirenja vjerovnika kod 10 najvećih predmeta u kojima su sklopljene nagodbe pogledajte u galeriji.

Autor: Suzana Varošanec
27. srpanj 2013. u 09:52
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

Svaka normalna vlada se trudi da u krizi smanji troskove financiranja i tako olaksa ekonomiji. Jedino Hrvatska vlada povecava cijenu financiranja i tako ubija svaku mogucnost da zemlja izadje iz krize.


HRV Vlada ne razumije ekonomiju niti ju to zanima. Postoji škola iz Kumrovca gdje je jasno napisano što je potrebno znati i koga se sluša. Što Veliki Vođa kaže tako mora biti.

Kazu predstecajnim nagodbama sacuvano je 4066 radnih mjesta, statistike kazu da se broj zaposlenih u Hrvatskoj od dolaska SDP-a na vlast smanjio za 30000 ljudi.

Predstecajne nagodbe ne cuvaju radna mjesta one ih ubijaju. I to za svako “sacuvano” se ubije barem 5 radnih mjesta.

Predstecajna nagodba je diskriminatorna. Sto su vjerovnici vise diskriminirani to je manje potencijalnih vjerovnika koji ce pruziti financiranje na trzistu (u novcu, robama ili uslugama). Sto je manje firmi koje su spremne na financiranje klijenata to je financiranje skuplje. Skuplji novac uvijek znaci i pad ekonomske aktivnosti. A pad ekonomski aktivnosti znaci manju potrebu za radnom snagom.

Svaka normalna vlada se trudi da u krizi smanji troskove financiranja i tako olaksa ekonomiji. Jedino Hrvatska vlada povecava cijenu financiranja i tako ubija svaku mogucnost da zemlja izadje iz krize.

A gdje je nestala Magma koja je imala preko 500 miliona duga?

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close