Nepovoljan trend realizacije prihoda od članarina u prvom tromjesečju pritisnuo je Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) na rezanje proračuna za ovu godinu. Članovi Skupštine HGK jučer su odobrili smanjenje prihoda i rashoda za gotovo 9 milijuna kuna, pa će svoje aktivnosti Komora morati organizirati na razini od oko 160 milijuna kuna umjesto unutar gotovo 169 milijuna.

Od toga najveći dio prihoda donose članarine, od kojih se umjesto planiranih 141 milijun kuna očekuje 133 milijuna kuna ili 6 posto manje od plana. O razlozima podbačaja u dijelu očekivanih članarina nije bilo pojašnjenja na skupštini, a iz obrazloženja preslagivanja financijskog plana saznaje se da u Komori računaju i na manje prihode od imovine, kao i onih koje ostvaruje od pružanja usluga, točnije od sudjelovanja na sajmovina i naplate kotizacije za organizacije seminara.

Zbog rezova, naime, Komora će umjesto na 90 gospodarstvenicima organizirati nastup na 60 sajmova i konferencija. Porast, i to značajan u odnosu na prvotna očekivanja, HGK ima u dijelu prihoda od donacija, koje bi umjesto 3,8 milijuna trebale iznositi 6,8 milijuna kuna. Taj porast Komora ima zahvaliti sredstvima iz EU fondova, namijenjenih za projekt Centra za industrijski razvoj (CIRAZ). Zaživljavanje tog projekta ujedno je i razlog povećanja izdvajanja za plaće, koji su i jedini rashod koji HGK diže, pa će za radnike u 2016. izdvojiti 77,6 milijuna kuna. Skupštinari su odobrili i otvaranje predstavništva HGK u Šangaju, Beogradu i Sarajevu, što je planirano do kraja ove godine.

Time će, kako je istaknuo predsjednik HGK Luka Burilović, Komora pomoći poslovanju hrvatskih gospodarstvenika na tržištima na kojima su već prisutni i imaju veliku važnost za hrvatski izvoz, ali i za jači prodor na tržište Dalekog istoka, posebno Kine. Te lokacije, kako ističe Burilović, nisu birana nasumice, a slijedeći potrebe gospodarstvenika, Komora namjerava nastaviti s otvaranjem novih predstavništva. Na skupštini su najavljene skore aktivnosti na uredima u Beču, Milanu, Muenchenu te Istanbulu.