Prva prometna zona ZET-a završava u Podsusedu. No, do tamo nije stigla tramvajska pruga. U prvoj je zoni i buduća nepostojeća tramvajska pruga kroz naselja Voltino, Rudeš, Špansko, Donje Vrapče i Malešnica. Zagrebački su Reformisti projekt tramvajske pruge do Malešnice predložili u lipnju 2016.

Izgradnjom ove dvije tramvajske linije zaokružila bi se potrebna tramvajska mreža zapadnog dijela grada.

„Pitate li građane gradskih naselja koja gravitiraju budućoj tramvajskoj pruzi Črnomerec – Podsused, a ima ih oko 70 000, bi li radije da se prvo izgradi tramvajska pruga kroz njihova naselja ili žičara za Sljeme, vjerujem da ne bi bilo nikakve dileme. Reformisti podržavaju i izgradnju žičare za Sljeme, ali mislimo da  je ovaj projekt izgradnje tramvajske pruge značajniji.

Stanovništvo koje gravitira tramvajskoj liniji Črnomerec – Podsused  brojnije je, primjerice, od stanovništva Slavonskog Broda, Pule, Karlovca, Varaždina, Šibenika, Dubrovnika ili Bjelovara.

Sasvim konkretno, predlažemo da se dvije od tri postojeće tramvajske linije koje dolaze na Črnomerec, tamo i dalje okreću, dok bi treća linija produžila prema Podsusedu. Sličnu situaciju imamo u istočnom dijelu grada, u kojem se linija broj 12 okreće na okretištu Dubrava, a linije 4 i 11 prometuju do Dupca. Moguća je i uspostava zasebne linije broj 10 ili 16 od Zapadnog kolodvora ili Črnomerca do Podsuseda. Odgovore na te dileme mora dati struka“, rekao je Robert Hirc.

Zagrebački Reformisti ističu da bi se uvođenjem tramvajske linije Črnomerec – Podsused, uz istovremenu izgradnju velikog besplatnog parkirališta za automobile na području nekadašnje podsusedske tvornice cementa, bitno rasteretio promet osobnih vozila prema gradu. Vozila  u jutarnjim satima rade prometni čep od Vrapča do Črnomerca, a u koloni se ovom dionicom od nekoliko kilometara putuje preko sat vremena. O ekološkoj koristi smanjenja ispušnih plinova automobila i autobusa, kao i koristi od smanjenja buke ne treba ni govoriti. Osim toga, visokovrijedni prostor bivše tvornice TOZ u Donjem Vrapču ušao bi u tramvajsku zonu, kao i Psihijatrijska bolnica Vrapče.

„Važno je napomenuti da su Ilica i Aleja Bologne dovoljno široke da je bez većih zahvata na njima moguće postaviti tramvajsku prugu. Sadašnja je prometna infrastruktura takva da ne bi trebalo graditi posebno okretište na zadnjoj stanici. U  Podsusedu tramvaj bi prometovao kružno, Alejom Bologne, skrenuo bi poludesno u Podsusedsku aleju, zatim bi skrenuo lijevo u ulicu Susedgradski vidikovec u kojoj bi mu bila polazna stanica.  Ponovno bi se, skretanjem ulijevo, polukružno vratio na Aleju Bologne na mjestu gdje već postoji semafor i pristup automobilima. Time bi tramvaj došao nadomak podsusedske povijesne jezgre, ali ne bi ulazio u nju.

Na tramvajskoj stanici uz veliko parkiralište u bivšoj cementari, u prvoj fazi bi se postavio semafor na Aleji Bologne s pješačkim prijelazom, a kasnije i pothodnik za nesmetan pristup pješaka tramvajskoj stanici u smjeru grada“, objašnjava Hirc.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Robert Hirc nadalje navodi primjer Osijeka koji je tek nešto veći od područja koje je obuhvaćeno predloženom tramvajskom linijom Črnomerec – Podsused. U Osijeku gradske vlasti već 2 godine rade na projektu proširenja tramvajske mreže i dobili su sredstva iz EU fondova za dva projekta – studiju analize kvalitete tramvajske mreže te izradu studije razvoja i analize troškova javnog prijevoza na gradskom području. To su uvjeti za apliciranje za velika sredstva EU fondova.

Zagrebački Reformisti pozivaju Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet da pokrene izradu studije izvodljivosti i da, po uzoru na Osijek, ishodi financiranje s 85% sredstava Europske unije. Ovaj projekt koji predlažu zagrebački Reformisti je realan i moguće ga je isfinancirati. Tramvajska linija Črnomerec – Podsused ujedno je i dugogodišnja želja velike većine stanovnika zapadnog dijela Zagreba.

U konačnici, uvođenjem ove tramvajske linije povećala bi se atraktivnost življenja u ovom dijelu grada, porasla bi vrijednost nekretnina, a potaknuo bi se i razvoj.