Tko je jučer otišao ili danas ide na službeni put, obračunat će mu se puna dnevnica od 200 kuna umjesto dosadašnjih 170, odnosno 100 umjesto dosadašnjih 85 kuna ako se radi o pola dnevnice (za manje od 12, a više od osam sati). Na ime troškova prehrane zaposlenicima odsad se može neoporezivo isplatiti do 5000 kuna godišnje kao paušalna naknada, a alternativno (ili-ili), do 12.000 kuna godišnje uz podastrte mjesečne račune koji glase na poslodavca i podmireni su bezgotovinskim putem.

Te, kao i još nekoliko inovacija u području neoporezivih primitaka regulatorni su okvir dobili prošlotjednom objavom izmjena pravilnika o porezu na dohodak, čija primjena kreće s 1. rujnom.

Među novim neporezivim primicima su i troškovi smještaja radnika za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca, i to “do visine stvarnih izdataka” plaćenih bezgotovinskim putem, a zaposlenicima s djecom predškolske dobi neoporezivo će poslodavci moći isplatiti naknadu po računima vrtića za troškove redovne skrbi djece. Iako je dio proširene liste neoporezivih isplata i tzv. CRO Card, za podmirivanje do 2500 kuna troškova usluga namijenjenih odmoru radnika, oko tih vaučera još se čekaju propisi Ministarstva turizma. Nasuprot tim novostima za koje je primjena počela, najkontorverznija poticajna mjera iz seta oporezivanja dohodaka – ona vezana uz olakšice s obzirom na dob do 25 odnosno 30 godina – regulirat će se u okviru izmjena zakona, a ne pravilnika i u primjenu bi trebala od 1. siječnja. Kao i kod trećeg paketa poreznih promjena, Vlada je već prilikom predstavljanja četvrtog najavila da će neke mjere u primjenu i prije početka iduće godine. Mnogi poslodavci koji su suočeni s pritiscima na povećanje plaća zacijelo će u preostala četiri mjeseca iskoristiti veći prostor u sferi neoporezivih primitaka, kao što su u lanjskom prosincu na povećanje neoporezivih isplata kroz bonuse i božićnice zaposlenicima isplatili dodatnih više od 1,2 milijarde kuna. Pravo na nove neoporezive primitke, usto, vrijede i za obrtnike koji ih mogu osobno iskoristiti.

Makroekonomisti priču o novim kategorijama i iznosima neoporezivih primitaka (kao i općenito o četvrtom poreznom paketu) uglavnom počinju s uvodom tipa “kad se već, na žalost, odustalo od pravog rasterećenja rada, kroz smanjenje stopa poreza i povećanje tzv. osobnog odbitka, a što je bilo smislenije od npr. spuštanja opće stope PDV-a”. Porezni stručnjak Ivan Idžojtić reći će kako se u konkretnom slučaju radi zapravo o dodatnim troškovima za poslodavce, odnosno “oslobađanju od plaćanja poreza na potencijalne buduće izdatke”.

I ministar financija Zdravko Marić naglašava, doduše, da Vlada mjerama u oporezivanju dohodaka “otvara prostor” za povećanja primanja radnika, a na poslodavcima je da to “prepoznaju i pretoče u veće neto plaće” (a da im to ne implicira dodatne porezne obveze). Kad je riječ o neoporezivim primicima, njihovo množenje u pravilu znači administrativno kompliciranje, a to obično prate i vježbanja kreativnosti poslodavaca, a nerijetko i zlouporaba. Tako se u poslovnoj zajednici već raspreda hoće li se sad češće posezati za fiktivnim računima o npr. uslugama prehrane. Prostor za diskrecijska tumačenja neki prepoznaju i u vjerodostojnim ispravama kao podlozi za priznavanje neoporezivih isplata i u nekim drugim od pet novih kategorija. Nisu sigurni da je posve jednoznačno što podrazumijeva osnovni paket, odnosno “redovna skrb za djecu u vrtićima, a moguće komplikacije vide i u slučajevima kad se to pravo na neoporezivu isplatu ostvaruje kod dva poslodavca (djelomično). Slično vrijedi i za reguliranje neoporezive naknade za trošak smještaja zaposlenika, što prema pravilniku isključuje prateće troškove režija.

Sve u svemu, dio poduzetnika boji se diskrecijskih tumačenja poreznika. Razumljivo je stoga i što ovih dana iz porezno-savjetničkih kuća poput Računovodstva i financija, RRiF-a, TEB-a i sličnih najavljuju seminarske turneje po Hrvatskoj na temu Pravilnika i novosti oko neoporezivih primitaka.