Za povrat utrošenih sredstava hitnih sanacija krovišta, dimnjaka, zabata i dizala, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je dosad riješilo ukupno 1.679 zahtjeva.  Tako je odobren povrat sredstava u iznosu od 57,817 milijuna kuna, objavili su iz navedenog resora, dok su s druge strane preko svoje internetske stranice dodatno informirali i o učincima mjere financiranja najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, pa tako i o novom javnom pozivu za koji rok za podnošenje zahtjeva ističe 30. rujna 2021.  Navedene mjere dosad su financijski stajale nešto više od 73 milijuna kuna, s time da to nije konačna brojka jer rokovi za predaju zahtjeva još traju.

Kako podsjećaju da bi ostvarili pravo na povrat novca  za hitne sanacije, za građane koji su samostalno prionuli hitno sanirati štete na krovištima, dimnjacima, zabatima, dizalima i stubištima trebaju biti ispunjene sljedeće pretpostavke. Uz angažiranje ovlaštenog inženjera koji će načiniti elaborat popravka, zatim  izvođača radova i ovlaštenoga građevinskog inženjera, odnosno ovlaštenog inženjera strojarstva  (bojler, plinske instalacije), potrebno je čuvati originalne račune. Rok za predaju ovog zahtjeva na Obrascu 5 – predaje ga vlasnik, suvlasnik, predstavnik suvlasnika, odnosno upravitelj višestambene ili poslovne zgrade, je 31. prosinca 2021.

“Dodajmo i kako je Odlukom Vlade od 1. travnja 2021.  ta mjera povećana s 12 tisuća na 16 tisuća kuna po posebnom dijelu obiteljske kuće ili zgrade, odnosno na 25 tisuća kuna po obiteljskoj kući (ako nema više posebnih dijelova).  Da bi se ostvarilo pravo na isplatu razlike, potrebno je podnijeti zahtjev na Obrascu 5 te se pozvati na klasifikacijsku oznaku (KLASU) rješenja na temelju kojega je isplaćena svota od 12 tisuća kuna. Pritom nije potrebno dostavljati nikakvu dodatnu dokumentaciju”, ističu dodajući i da su istovremeno  do 30. srpnja zaprimili 12.438 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu novčane pomoći ili oslobođenje od financijske obveze vlasnika, i to u vrijednosti od 147,429 milijuna kuna. Izdanih je u tom razdoblju, navode, 360 odluka o obnovi za zahtjeve koji ukupno iznose 2,3 milijuna kuna.

Druga mjera tiče se stambenog zbrinjavanja onih građana koji nemaju na raspolaganju drugi useljivi stambeni prostor u radijusu 20 kilometara od stradale nekretnine te je za najamninu za zamjenski stan predviđeno financiranje, kako naglašavaju, isključivo temeljem sklopljenih ugovora o najmu koji su prijavljeni Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi, a sredstva za njezino financiranje Vlada  će aplicirati na Fond solidarnosti EU. Posrijedi je treći po redu poziv Ministarstva s tom namjenom, na koji se mogu  odazvati “i vlasnici stanova na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, koji žele stanove u svom vlasništvu dati u najam osobama kojima je utvrđen status osobe kojoj će se financirati najamnina za zamjenski stan. Samcu se financira najam stana površine do 35 m2, te dodatnih deset po osobi i to po cijeni 70 kuna za m2 navode, dok se najamnina isplaćuje izravno na račun najmodavca. Prema ovoj objavi, parametri za financiranje najma proizlaze iz sustava poticane stanogradnje, te se ova mjera primjenjuje najdulje do 17. lipnja 2022.,  odnosno do obnove oštećene nekretnine, revizije stupnja oštećenja  ili pak eventualnog smještaja u stan u državnom vlasništvu. ​  Inače,  po prvom  javnom pozivu iz svibnja   2020. zaprimljena su 462 zahtjeva, od čega je doneseno 273 pozitivnih i 134 negativnih rješenja te je mjesečnom isplatom najamnine za zamjenski stan obuhvaćeno 747 osoba. Po drugome iz  ožujka 2021. zaprimljena su 243 zahtjeva. Do 20. srpnja za zahtjeve pristigle u drugom ‘valu’ donesena su 184 rješenja (170 pozitivnih i 14 negativnih rješenja) te je mjesečnom isplatom najamnine za zamjenski stan obuhvaćeno 389 osoba, odnosno dosad ukupno 1.136 građana.

“Dosad je za financiranje najamnine isplaćeno ukupno 15,3 milijuna kuna, od čega 11,1 milijuna kuna za sufinanciranje najma građanima i kućanstvima te 4,2 milijuna kuna za financiranje troškova smještaja u Hostelu Arena”, navode iz Ministarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost