Hrvatska bilježi rast izvoza od 12 posto, kaže državna statistika, a to gotovo uopće nema pozitivnih utjecaja na makroekonomsku situaciju u zemlji.

Naime, BDP i kupovna moć  građana padaju, a državni deficit je sve veći. Na prvi pogled se radi o kontradiktornim stvarima te smo zamolili nekoliko hrvatskih poduzetnika čije tvrtke su uglavnom orijentirane na izvoz da nam daju svoje viđenje ove situacije. Gotovo genaralni zaključak je da je na rast izvoza ponjaprije utjecao pad potražnje na domaćem tržištu kojeg su ovi poduzetnici morali supstituirati izvozom. Svi se slažu kako su s jedne strane uvjeti na inozemnom tržištu bolji nego u Hrvatskoj po pitanju veličinie tržišta i sigurnosti plaćanja, no s druge strane svi su jednoglasni da se u izvoz mora ići s 20-ak posto nižim cijenama koje uglavnom poništavaju veći obujam poslovanja i možebitnog prihoda.

Nino Kurtalj, vlasnik i direktor tvrtke za proizvodnju i instalaciju elektro-energetske opreme ELMA Kurtalj koja veliki dio prihoda ostvaruje u izvozu, smatra da premalo hrvatskih tvrtki izvozi i to uglavnom robu ili usluge s malom profitnom maržom, a uz to je došlo do stagnacije domaće proizvodnje. "Problem je što izvozne industrije u našoj zemlji nisu organizirane kroz neke razvojne strategije. To su uglavnom slobodni strijelci koji su prepušteni vlastitom nahođenju što i kako raditi. Ovim tempom izvoz još barem pet godina neće činiti značajniju stavku u nacionalnom BDP-u. Ako se analizira hrvatski izvoz, može se zaključiti da se radi o robi i uslugama vrlo male dodane vrijednosti. Tome djelomično doprinosti i situacija da se u Hrvatskoj namjerno ruši kalkulirana cijena, pogotovo u uslugama, jer su mnogi poduzetnici spremni raditi i za 50 posto manju cijenu od normalne, bez ikakve zarade ili čak i s gubitkom, iz straha da ne propadnu", kaže Kurtalj.

Dodaje da je nužno izgraditi i brend od Hrvatske jer naša zemlja u međunarodnoj trgovini slovi kao jeftina zemlja. "Trgovina s Njemačkom je poučna jer iako se svi žele pohvaliti da izvoze u tu zemlju, ona si zbog svojeg snažnog brenda može dopustiti da kupuje sirovine i proizvode i za 30 posto manju cijenu od optimalne. S druge strane "Made in Germany" im u izvozu donosi i do 30 posto višu cijenu", pojašnjava Kurtalj. Direktor ove elektrotvrtke smatra da je veliki problem Hrvatske i što mali broj naših menadžera ima MBA znanja i vještinu stranih jezika. "Kada bi se napravilo istraživanje među hrvatskim direktorima, mislim da bi se začudili koliko mali broj njih zna izračunati vlastiti EBITDA, a dobar dio njih ni ne zna što je to. S druge strane, ako želite strancu nešto prodati, morate to napraviti na njegovom jeziku", procjenjuje Nino Kurtalj.

Dražen Skenderović, direktor samoborske tvrtke za proizvodnju i prodaju kuhinjskog i kupaonskog namještaja – Nord Produkt tumači da je iskazani rast izvoza samo statistička kategorija koja ne znači da je došlo do rasta gospodarstva. "Mislim da je većina tvrtki, kao što je bio slučaj i s nama, kompenzirala pad domaćeg tržišta koje kontinuirano pada već pet godina i ako želite opstati morate gledati prema izvozu. Osim možda bolje likvidnosti, tu baš nema puno pozitivnih stvari za poduzetnike jer su cijene u izvozu 20 do 30 posto niže od onih koje se mogu postići kod kuće. No, kada vlade kontinuirano zakonima i porezima uništavaju srednju klasu, ostaje masa ljudi s niskim prihodima koji kupuju samo najnužnije namirnice", pojašnjava Skenderović.

Konkretno, njegova tvrtka je u posljednjih pet godina povećala produkciju i broj zaposlenih s 50 na gotovo 100. No unatoč velikom povećanju proizvodnje i zaposlenosti, zbog manjih izvoznih cijena im prihod kontinuirano pada. U pet godina je pao i za 20-ak posto. Iako je u dijelu asortimana, kuhinjski namještaj, Nord Produkt usmjeren i dalje uglavnom na domaće tržište, po pitanju kupaonske opreme se u izvoz plasira i do 60 posto godišnje produkcije. Dejana Borevković, direktorica i suvlasnica tvrtke za proizvodnju dizala Borel iz Zaprešića koja je zadnjih godina gotovo u potpunosti orijentirana na izvoz, smatra da stalni rast izvoza ne može bitno poboljšati hrvatski BDP zbog činjenice da da se puno više uvozi nego što se izvozi. "Statistika su brojke koje vrlo često ne pokazuju pravo stanje stvari. Podatak o rastu izvoza ne mora značiti puno, ako se istovremeno ne barata i konkretnim brojkama o vrijednosti. Za primjer, ako nekome plaću s 2000 kuna podignete za 50 posto, on će i uz taj fascinantni rast dalje imati malu plaću od 3000 kuna. No, ako netko ima plaću 50.000 kuna i ona se poveća za samo 20 posto, to je već 60.000", pojašnjava Borevković.

I ova tvrtka je manjak potražnje na domaćem tržištu morala supstituirati izvozom. Iako, kažu u Borelu, njima cijene u izvozu nisu manje nego u Hrvatskoj, čak su zbog višeg ranga liftova i do 50 posto veće, obujam posla je uvelike smanjen. Iako je i metalurška tvrtka Metalac Sever iz Vrbovca supstituirala manju potražnju na domaćem tržištu izvozom, oni su na strano tržište orijentirani već 20-ak godina, a prihod im raste svake godine. Stjepan Sever, vlasnik vrbovačke tvrtke, pojašnjava da oni sada izvoze 98 posto svoje proizvodnje ovojnica za cijevi koja je godišnje vrijedna 10-ak milijuna kuna te im je cilj da i u narednom razbolju najveći dio njihovih prihoda dolazi od izvoza. Sever je svijestan da se na domaćem tržištu mogu postići znatno veće cijene nego u izvozu, ali i toga da je Hrvatsko tržište pemalo da bi se samo na njega moglo osloniti.  

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?