Državni statističari u petak su isporučili novi set ekonomskih pokazatelja, od maloprodajnog i prometa uslužnih djelatnosti do industrijske proizvodnje.

Dok industrija u lipnju bilježi blago ubrzanje rasta obujma proizvodnje, a kod podataka o prometu u trgovini u fokusu je utjecaj inflacije na realnu potrošnju, promet uslužnih djelatnosti u prvom planu je pečat oporavka turizma.

Uslužne djelatnosti u svibnju bilježe godišnji rast prometa od gotovo 35%, a najveći porast, za čak 305 posto, ostvaren kod putničkih agencija, organizatora putovanja (turoperatora) i ostalih rezervacijskih usluge te djelatnosti povezanih s njima, zatim smještaju (+187,3%) te ugostiteljstvu (+85%). Promet u trgovini na malo, pak, u lipnju je nominalno porastao manje od cijena.

Prema izračunima državnih statističara, realno je pao jedan posto u odnosu na svibanj, ponajprije kao posljedica pada prometa neprehrambenim proizvodima (-6,4%).

Istodobno, u godišnjim usporedbama potrošnja u maloprodaji i u realnim terminima nastavlja rast koji traje još od lanjske veljače. S gotovo 20 posto nominalno većim lipanjskim prometom u odnosu na isti mjesec prošle godine, potrošnja u maloprodaji realno je porasla 3,8 posto.

Rast industrije
Dok mu je maloprodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda s realnim rastom većim od pet posto prisnažila, trgovine neprehrambenim proizvodima ga je prigušio. Kumulativno, u prvih šest mjeseci maloprodaja je na 3,4 posto rasta u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Nominalno je u lipnju najveći godišnji porast zabilježen kod motornih goriva i maziva (+41,2%), što je s obzirom na rast cijene u tom razdoblju očekivano, dok je kod super- i hipermarketa promet nominalno porastao 20 posto. Samo dvije trgovačke struke u lipnju su i nominalno zabilježile pad prometa; Motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila te Trgovina na malo internetom ili poštom (-6%).

Industrijska proizvodnja, pak, u lipnju je porasla i na mjesečnoj razini (1,2%) i u međugodišnjim usporedbama (3,8%), a polugodište je zaključeno s 2,8 posto većim obujmom proizvodnje u odnosu na lani.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Od 24 djelatnosti prerađivačke industrije kod njih 18 obujam proizvodnje je povećana u odnosu na lani, a osam ih bilježi pad. Rastom najviše strši brodogradnja, tj. proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava.

Iako ona danas čini jedva tj. nešto manje od jedan posto ukupne industrije, a tom su sektoru inače svojstvene i oscilacije, čak 85 posto veći obujam proizvodnje u prvoj polovici ove u odnosu na prošlu godinu podatak je koji svakako “zvoni”.

U lipnju je, primjerice, u usporedbi s istim lanjskim mjesecom brodogradnja bila s čak 2,5 puta većim volumenom proizvodnje, a u mjesecu s najnižim godišnjim povećanjem stopa rasta bila je 23 posto.

Dvoznamenkast polugodišnji rast pak bilježi ove godine i proizvodnja pića (12,6 posto), što se nemalo može pripisati ukidanju epidemioloških ograničenja (ugostiteljstvo, turizam). Usto, u toj su skupini i proizvodnja strojeva i uređaja (11,3%) te priozvodnja tekstila koja je ove godine veća nego lani za gotovo 14 posto (za razliku od pada kod odjeće od 4%).

Računa se na usporavanje
Prerađivačka industrija inače čini više od četiri petine ukupne industrije u Hrvatskoj, a udjelom najznačajnija u njoj je prehrambena (s blizu 16% udjela) u kojoj je proizvodnja do sredine godine na godišnjoj razini porasla za skromnijih 2,2%.

Nasuprot tome, padom je prednjačila proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, koja je smanjena za više od četvrtine (-26,3%). Usto, polugodišnji pad veći od 10% bilježe farmaceutski proizvodi i pripravci (-12,7%) te proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (-16,4%).

U ostatku godine analitičari uglavnom računaju na usporavanje rasta obujma industrijske proizvodnje. U RBA-u kažu da na razini cijele godine očekuju stopu rasta nešto ispod 2%, napominjući kako je i taj skroman rast više izložen negativnim rizicima.