Potražnja za radnicima u Hrvatskoj u prvih sedam mjeseci ukupno je manja za 39 posto u odnosu na lani.

Pokazuje to analiza tržišta rada najmlađe hrvatske online platforme za zapošljavanje Adorio.hr, koji je analizirao oglase za posao na vlastitoj, ali i na ostalim hrvatskim online platformama za posao, te Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, kao i na kompanijskim stranicama, vodeći pri tome računa da se podaci ne dupliraju. S pandemijom koronavirusa i lockdownom potražnja je s ožujkom praktički stala, polovicom travnja oglašeno je bilo 81 posto manje slobodnih radnih mjesta u odnosu na godinu ranije, no već u svibnju, te snažnije u lipnju, polako se počela oporavljati potražnja, ali se taj pozitivan trend već u srpnju zaustavio. Podaci Adorio.hr-a pokazuju da je broj novih oglasa u srpnju bio za 22 posto manji nego u istom mjesecu prošle godine.

Ljetna ‘suša’

Manju potražnju na tržištu rada u Adorio.hr-u pripisuju prvenstveno izostanku većeg sezonskog zapošljavanja, za koje je u odnosu na lani objavljeno bilo čak 70 posto manje oglasa.

Srpanjski slabiji interes poslodavaca ipak nije zahvatio jednako sva zanimanja i sektore u Hrvatskoj, a zanimljivo je da se i na mjesečnoj i na godišnjoj razini potražnja za radnicima popravlja u IT-u, strojarstvu, marketingu, financijama, proizvodnji i poljoprivredi.

S druge strane, u lipnju je značajno bila porasla potražnja za radnicima u trgovini, administraciji, građevinarstvu, medicini i obrazovanju, ali je potom naglo pala u srpnju, te je ukupno u odnosu na prošlu godinu u tim djelatnostima manja za 34 posto.

U građevinskom sektoru, u kojem poslovi nisu stajali ni u danima korona lockdowna i za koji analitičari očekuju daljnji rast aktivnosti, iznenađuje pad potražnje u srpnju. Ipak, uspoređuju li se s lanjskim brojkama, za građevinskim radnicima još je prisutna veća potražnja.

Analitičari Adorio.hr-a ukazuju i na specifičan slučaj poslova u turizmu i ugostiteljstvu, sektora koji je među rijetkima na Mediteranu Hrvatska ove godine uspjela održati živim.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Mjesečne oscilacije

Iz tih zanimanja u vrijeme početka pandemije dolazila je najveća nezaposlenost, no krajem svibnja potražnja je živnula i u lipnju su ta zanimanja pojedinačno bila i najtraženija. U srpnju su, ipak, zanimanja iz turizma i ugostiteljstva doživjela najveći pad potražnje u odnosu na sva ostala zanimanja.

Oglasi za poslove u ovim djelatnostima u odnosu na isto vrijeme prošle godine prepolovljeni su, a taj se negativan trend u ovoj branši, sudeći prema prvim podacima, nastavlja se i u kolovozu.

Prema službenim statističkim podacima, u srpnju se nezaposlenost povećala za 0,5 posto na mjesečnoj razini, a čak za 32 posto na godišnjoj razini. Iz Adorio.hr-a ukazuju i da se prema podacima Zavoda za zapošljavanje gotovo kod svih djelatnosti nezaposlenost u srpnju u usporedbi s prethodnim mjesecom smanjila, osim u obrazovanju, socijalnoj skrbi i građevinarstvu. Pri tom je u slučaju obrazovanja riječ o uobičajenom kratkoročnom prekidu ugovora o radu tijekom školskih praznika.

Ukazuju i na podatak da se nezaposlenost osoba koje su u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u srpnju ušle izravno iz radnog odnosa smanjila za 2 posto, dok je broj nezaposlenih iz neaktivnosti ostao manje-više nepromijenjen.

Nezahvalne procjene

“S obzirom na to da se ekonomska aktivnost i potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj i kod naših najvećih trgovinskih partnera u EU postupno popravlja, očekujemo da će stopa nezaposlenosti ostati kratkoročno (3-6 mjeseci) na predsezonskoj razini između 9,0 i 9,5 posto. U ovom trenutku ne vidimo naznake većeg broja otkaza, međutim smatramo da je trenutna potražnja za radnom snagom dovoljna samo za održavanje trenutne stope nezaposlenosti, ali ne i za značajno smanjenje”, navodi se u analizi Adorio.hr-a, uz napomenu da dugoročne procjene za tržište rada nije moguće dati, te da će ih najviše odrediti nova istraživanja o dugoročnim posljedicama koronavirusa na zdravlje, pridržavanje epidemioloških mjera, mobilnost radne snage te državne mjere pomoći gospodarstvu.