Do prije koji mjesec to je bila znanstvena fantastika. U Hrvatskoj se nije mogao postići uspjeh na način na koji ga je u SAD-u ostvario Google – iz garaže. Međutim, kako je pokazala prošlotjedna konferencije o web poduzetništvu “Web.Start”, to bi se uskoro moglo promijeniti. Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) radi na osnivanju prve hrvatske mreže anđela investitora. U Sloveniji je prva takva mreža počela s radom prije tri tjedna. Okupila je 22 bogata Slovenca koji su višak novca umjesto u vlastite projekte, banku, burzu ili fondove odlučili investirati u inovativne projekte budućih poduzetnika. Slovenski su anđeli za takve projekte rezervirali svaki po 60.000 eura.

Savjetodavci
“APIU želi okupiti bogate Hrvate koji dio svojih sredstava žele ulagati u inovativne projekte. Iako anđeli investitori ne bi trebali ulagati velika sredstva, to je ipak rizičan posao. Zato za razliku od banaka koje očekuju samo redovitu isplatu, mi želimo okupiti bogataše koji imaju znanja i uspjeha u vlastitim projektima kako bi novim poduzetnicima bili anđeli ne samo u financijskom već i u savjetodavnom smislu”, kaže Ivana Maršić iz APIU-a. Anđeli investitori su mali ulagači koji ulažu u visokorizične projekte u zamjenu za vlasnički udjel. U pravilu je riječ o investicijama do četvrt milijuna eura, što je daleko manje od praga ispod kojeg ulažu fondovi rizičnog kapitala. Jonathan Cooper, direktor novog fonda vrijednog 40 milijuna eura i jedan od inicijatora osnivanja slovenske mreže anđela investitora, kaže da je prilično zainteresiran da se takva mreža osnuje i u Hrvatskoj. Pojašnjava da takva udruga pridonosi stvaranju “kvalitetnog investicijskog ekosistema”. Naime, fondovi rizičnog kapitala pokušavaju smanjiti rizik tako što od projekta u koji ulažu traže kvalitetan menadžment, revolucionarne ideje i solidne poslovne planove.

Rast 30 posto
Osim toga, traže i relativno brz povrat investicije te stope raste od 30 posto godišnje. Takve uvjete većina start-upova ne može ispuniti, pa Cooper kaže da bi u njih trebali ulagati anđeli investitori. “U trenutku kad start-upovi u praksi počnu demonstrirati svoj potencijal vjerojatno će im trebati veća ulaganja što im može pružiti fond poput Poteze Ventures. Naime, naši ulagači traže strogu selekciju projekata. To znači da ulažemo u jedan od sto ponuđenih projekata, a ciljane investicije su do četiri milijuna eura”, kaže Cooper. Slično tvrde i u ostalim fondovima kao što su Fedelity Ventures i Horizonte Ventures. Najrigorozniji je Fidelity koji ulaže u jedan od 300 ponuđenih projekata. Fond menadžeri ističu da većinu projekata odbiju zbog lošeg poslovnog plana ili stoga što iza njih ne stoji dokazano uspješan menadžment. U Fidelity Venturesu dodaju da mogu uložiti i u prilično rizičan projekt kad se pogleda poslovni plan, ali s vrhunskim menadžmentom koji je jamstvo da će se on i ostvariti. S tim se složio i predstavnik fonda Quaestus koji kaže da oni ulažu u dobre ideje iza kojih stoji dobar poslovni plan i kvalitetan menadžment. “Kad tražite početni kapital od fonda, morate dobro razraditi svoju ideju i imate poslovni plan koji se temelji na realnim očekivanjima. Možda je najbolje što možete učiniti angažirati poslovnog savjetnika”, zaključio je Cooper iz Poteza Venturesa.

Cooper: U Hrvatskoj su nas odbile sve banke

Čelnik Poteza Venturesa Cooper pojašnjava da je Hrvatska u odnosu prema Sloveniji i Srbiji idealna lokacija za ulaganja u inovativne tvrtke. Slovenskom tržištu nedostaju visoke stope rasta, a srpskom pravna sigurnost. Međutim, najrazvijeniju kulturu ulaganja ima Slovenija i zato je u prednosti. “U fond Poteza Ventures koji ulaže u inovativne tvrtke iz područja širokopojasnih usluga, biotehnologije i alternativnih izvora energije u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji uložilo je 19 slovenskih ulagača i jedan Hrvat. U Hrvatskoj su nas odbile sve banke, a u Sloveniji su u nas uložile tri od njih šest. To dovoljno govori o kulturi ulaganja u Hrvatskoj”, kaže Jonathan Cooper iz Poteza Venturesa.