Prva procjena inflacije za rujan donijela je dobru i lošu vijest. Dobra je usporavanje godišnjeg rasta cijena hrane i usluga, koje su tijekom prošlog mjeseca u prosjeku pojeftinile za 0,3 odnosno 1,1 posto. Loša je vijest da, iako su to već prilično dugo vremena i glavni “krivci” povišenih stopa inflacije u Hrvatskoj, usporavanje njihovih cijena nije rezultiralo i spuštanjem ukupne inflacije. Prema Državnom zavodu za statistiku, naime, ona je nakon kolovoškog “timeouta” prošli mjesec ponovno blago ubrzala, s 4,1 na 4,2 posto, a ovaj put za to je krivo ubrzanje cijena energije.

U godišnjim usporedbama rast cijena hrane je sa 6,2 usporio na 5,6 posto, kod usluga se stopa spustila sa 6,4 na 6, ali međugodišnji rast cijena energije je u isto vrijeme ubrzao s 2,5 na 4,5 posto, s tim da je na mjesečnoj razini ta komponenta poskupjela za nevelikih 0,3 posto. Premda se time povećao doprinos energije općoj inflaciji, cijene hrane i usluga i dalje joj pridonose daleko više. U ukupnom 4,2-postotnom rastu potrošačkih cijena njihov doprinos zajedno iznosi 3,4 postotna boda (1,8 plus 1,6 bodova).

Mjereno harmoniziranim indeksom (HICP) koji se koristi u usporedbama s drugim državama EU, inflacija u Hrvatskoj u rujnu se pak zadržala na 4,6 posto, dok je na razini eurozone kao rezultat ubrzanja cijena energije zabilježeno povećanje stope s 2 na 2,2 posto. Iako to znači da se raskorak inflacije između Hrvatske i euro područja blago smanjio, taj je jaz i dalje na prilično velikih 2,4 postotna boda. Prema “flash” procjenama, višu rujansku godišnju stopu od naše ima samo Estonija. Od 20 članica eurozone inflacija trenutačno premašuje četiri posto još samo u Slovačkoj i Latviji, dok je kod pet njih, i to mahom mediteranskih zemalja, ispod dva posto.

Teško ispod lanjskih 3%

Iako nam u Hrvatskoj slijedi poskupljenje struje i plina, u ostatku godine ipak se očekuje usporavanje stope inflacije, dijelom i zbog tzv. učinka baznog razdoblja, odnosno činjenice da je posljednje lanjsko tromjesečje bilo u znaku ubrzanja cijena. U tom smjeru trebalo bi djelovati i postepeno posustajanje tempa plaća i zaposlenosti. Međutim, prosječna za 2025. teško će se do kraja godine s prosječnih 3,8 svesti na lanjskih tri posto. U Vladi još nisu izašli s revizijom svojih projekcija.

Ministar financija Marko Primorac u vezi s tom temom izjavio je nedavno kako inflacija od 3,8 posto nije ugodna za najugroženije, koje Vlada nizom mjera nastoji zaštititi, dodajući kako je viša inflacija u odnosu na ostatak EU dijelom i cijena znatno višeg gospodarskog rasta Hrvatske. “Ako imate nekoliko puta veći rast (za eurozonu su ove godine očekivanja oko 0,8 posto, a za Hrvatsku nešto ispod tri) onda je i potrošnja, odnosno potražnja za dobrima i uslugama veća, a to utječe i na cijene”, istaknuo je podsjećajući i da su plaće i naknade rasle brže od inflacije.

Podaci o BDP-u u prvom polugodištu govore u prilog snažnoj potrošnji kućanstava, a prema svemu sudeći ona će i na razini cijele godine biti jedan od ključnih oslonaca gospodarskog rasta iako je posljednjih mjeseci u segmentu trgovine na malo kao njezinu značajnom indikatoru vidljivo usporavanje dinamike. U prvih osam mjeseci rast realnog prometa od trgovine na malo iznosio je 3,6 posto, s tim da je u srpnju međugodišnji realni rast prometa iznosio 1,5, a u kolovozu 2,4 posto (nominalno 4,2 i 5,4 posto).

Solidno raspoloženje

Kad je riječ o potrošnji, najbrže signale u pogledu izdataka za kupnje potrošne robe i usluga u Hrvatskoj pružaju podaci Porezne uprave o fiskalizaciji. U rujnu su karticama i gotovinom plaćeni proizvodi i usluge vrijedni ukupno 4,44 milijarde eura, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine za više od 400 milijuna odnosno za 10 posto više. Toliki nominalni porast ostvaren je na pet posto većem broju izdanih računa. Time je ukupan fiskalizirani promet od početka godine dosegnuo 36,7 milijardi eura ili 8,2 posto više nego u prvih devet mjeseci 2024., s tim da je broj računa ove godine bio 1,7 posto veći.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U usporedbi s prometima evidentiranim kroz fiskalne blagajne poduzetnika iz svih njome obuhvaćenih djelatnosti u prvih osam mjeseci, zaključno s rujnom porast prometa je ubrzao (s krajem kolovoza bio je na 7,9 posto). U svakom slučaju, premda je izgledno usporavanje stopa rasta potrošnje, i podaci o fiskalizaciji upućuju na i dalje solidno potrošačko raspoloženje. Uz ostalo, to sugerira i još uvijek snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita građanima koji dijelom završavaju i u kupnjama trajnih potrošačkih dobara.