U prvom kvartalu sljedeće godine Hrvatskoj i Sloveniji bi iz Europskog socijalnog fonda na raspolaganju trebalo biti 30 milijuna eura za razvoj društvenog poduzetništva, najavila je Renata Brkić iz Europske mreže poslovnih anđela na panel diskusiji o stanju i razvojnim potencijalima i podrški društvenim poduzetnicima u Hrvatskoj i regiji, održanoj u utorak u Zagrebu u sklopu završnog natjecanja timova podržanih kroz program ACT grupe. Istaknula je i da na anglosaksonskom tržištu postoji razvijeni ekosustav poslovnih anđela, dok su takve zajednice u zemljama Balkana uglavnom iznimka.

“Za kapital se zna gdje je. Svaki poslovni anđeo treba imati financije, kontakte i poslovno iskustvo. Bojim se da kod nas nema interesa niti odziva da anđeli investiraju u društvena poduzeća. No, bez obzira na to jesu li vam partneri banke, poslovni anđeli ili netko treći, poduzetnici trebaju osvijestiti da imaju jedinstvenu priliku ovaj svijet učiniti boljim mjestom”, poručila je Brkić. Banke danas pružaju sve moguće alate i prostor na tržištu da pomognu poduzetnicima da komercijaliziraju svoje ideje, kazala je Mirjana Šakić iz Erste grupacije.

“Društveno poduzetništvo ima veliku snagu društvene odgovornosti, bilo da se radi o udjelu žena u strukturi zaposlenih ili ekološkoj svjesnosti i nismo jedina banka koja ulazi u taj segment”, poručila je. No, osim financijske potpore, poduzetnici u svom razvoju trebaju kontinuiranu podršku, za razliku od situacije gdje su pojedinačni programi ipak projektnog karaktera.

Više cijene zarađeno

“Tek kad promijenite paradigmu iz one da čekate da do vas dođe novac, vi ste ti koji morate izaći na tržište i sami se pobrinuti da dođete do svog kupca. Ključan je mindset dugoročnog razvoja i održivosti“, dodala je Jasmina Petrović iz Europskog fonda za jugoistočnu Europu (EFSE). S tim se slaže i Predrag Borojević iz modnog društveno-poduzetnog brenda Funky Guerrilla koji smatra da su grantovi i ljudi s kapitalom dobri, ali poduzetnici će više cijeniti zarađeno ako sami dođu do toga.

“Vrlo je važno povezati ljude koji su fokusirani na tržište i neka se poduzetništvo razvija organski. Ljude prvo treba educirati, a onda im i dati alate da realiziraju svoje ideje”, poručio je.

U utorak se predstavilo i pet timova polaznika Akceleratora za društvene poduzetnike, programa u organizaciji ACT grupe i pokrenutog u suradnji s Europskim fondom za jugoistočnu Europu (EFSE), Fondom za tehničku podršku (EFSE DF), Erste Bankom i zakladom Erste Stiftung. To su zadarska zadružna pivovara Brlog najpoznatija po pivu Plavuša, projekt održivog turizma s naglaskom na dalmatinsko zaleđe Marunuša iz Knina, ekološki orijentirani startup Propuh te čakovečka Socijalna zadruga Humana Nova i zagrebačka Zelena energetska zadruga (ZEZ).

Od piva do solarne energije

Prilikom tzv. pitchanja pred investitorima pokazali su da društveno odgovorno poslovanje također može biti financijski isplativ i da osim profita takva vrsta poslovanja ima i ciljeve korisne za širu zajednicu. Plavušu se danas može pronaći u većini ugostiteljskih objekata u većim gradovima i sad se postavlja pitanje kako komercijalizaciju podići na viši nivo bez kompromitiranja nekih temeljnih vrijednosti koje članovi zadruge dijele, istaknule su predstavnice Brloga.

Inga Kukolj iz Marunuše predstavila je koncept turističke agencije koji podrazumijeva organiziranje cjelodnevnih zelenih izleta u Dalmatinskoj zagori i prodaju ulaznica za takve programe i cilj im je uz tempo od 10 tisuća izleta godišnje dosegnuti promet od milijun kuna u sljedeće 3 godine. Propuh se bazira na ideji e-commerce platforme na kojoj bi se kupovale i prodavale odbačene stvari s ciljem prenamjene u dizajnerske predmete; oni su u startup inkubatoru Rijeka, dok je Humana Nova društveno poduzeće koje kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom. ZEZ, pak, građanima i javnom sektoru pomaže u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije i jedan od najpoznatijih projekata im je postavljanje integrirane fotonaponske elektrane na krov upravne zgrade Križevačkog poduzetničkog centra.