Pod imperativom usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije i zatvaranja poglavlja 19 “Socijalna politika i zapošljavanje” pred Sabor su u hitnom postupku dospjele izmjene Zakona o radu, no iako je ponajviše riječ o usklađivanju u vezi s radnim satima i trajanju godišnjih odmora jednako su nezadovoljni i poslodavci i sindikati.

Samo uvertira
Pokazala je to u ponedjeljak tematska sjednica saborskog Odbora za rad i socijalno partnerstvo na kojoj su suprotstavljene strane iznosile kritike za povećanje, odnosno smanjenje radničkih prava. No, prijepori koji su se čuli vjerojatno su tek uvertira za salve optužbi koje se mogu očekivati kada se, kako je najavljeno, pošto se odrade europske obveze do kraja godine, krene u još jednu rundu izmjena ZOR-a u kojoj će se socijalni partneri boriti za svoja interesna pitanja. Svi socijalni partneri, uključujući i Vladu koju je zastupala državna tajnica za rad Vera Babić, suglasni su da je glavni problem u nepoštovanju zakonskih prava, a Babić je dodala kako je dodatni problem i u tome što su naše institucije nedovoljno kompetentne da osiguraju punu implementaciju zakona, zbog čega je potrebno jačanje administrativnih kapaciteta u području radno-socijalnog zakonodavstva. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak poručio je i kako unatoč tome što EU preferira bilateralne dogovore poslodavaca i sindikata i Vlada mora reći što želi od tržišta rada.

Prebrojavanje članova
Sindikalnim partnerima Kuštrak je poručio kako je u ZOR-u važno pitanje i reprezentativnost sindikata na nacionalnoj razini te ustvrdio kako je u tijeku prebrojavanje članova sindikata koje će donijeti veliko iznenađenje. Povećanje minimalnog broja dana godišnjeg odmora sa 18 na najmanje četiri tjedna, kako nalažu propisi EU, u HUP-u su dočekali s negodovanjem i smatraju to velikim povećanjem troška za poslodavce. Direktorica radno-poslovnih odnosa u HUP-u Jasna Kulušić ističe kako se mora odlučiti hoće li se radno-pravni sustav usmjeriti na podizanje konkurentnosti domaćega gospodarstva ili na zaštitu prava na koja su radnici naučili i ne žele ih mijenjati. U raspravi koja je trajala više od dva sata zastupnik SDP-a Boris Šprem zatražio je uvođenje ograničenja rada na određeno vrijeme na najviše godinu dana. Predsjednik Odbora HDZ-ov Boris Kunst ustvrdio je kako “očito meč socijalnih partnera još nije završen, a do kraja godine bit će još puno setova vezanih uz zakon o radu, poput ovog”.

činjenice

Sporna 23 pitanja
Lider Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kazao je kako u pregovorima s poslodavcima čak 23 pitanja koja se nisu uspjela zatvoriti i sumnjičav je da će to u idućem krugu izmjena ZOR-a biti riješeno u korist radnika. Kazao je kako se sindikalni argumenti u pregovorima nisu slušali, jer jedno su smjernice EU, a drugo hrvatska praksa. Dodaje kako je očito kako se radnike dodatno želi oslabiti na tržištu rada. Sever najviše problem vidi u odredbama koje reguliraju raspored i preraspodjelu radnog vremena te proširenje primjene kolektivnih ugovora.