Proteklog tjedna u Hrvatskoj je započela implementacija Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), a kojim se onaj europski primjenjuje na cjelokupni sustav obrazovanja u  Hrvatskoj. Taj instrument služi za povezivanje kvalifikacija stečenih završetkom određene razine obrazovanja, od osnovne škole do doktorata znanosti, s kvalifikacijama u drugim europskim zemljama. 

Drugim riječima, Hrvatski kvalifikacijski okvir uređuje sustav cjeloživotnog učenja te tako osigurava učenicima/studentima jasno definiranje njihovih stečenih kvalifikacija na određenoj razini obrazovnog sustava u Hrvatskoj i inozemstvu. Kako su razine obrazovanja jasno definirane te se točno zna koje se kvalifikacije stječu završetkom pojedine razine, prijelazi iz niže u višu razinu su olakšani, s time i uključivanje u međunarodne obrazovne programe.

Poslodavci također mogu točnije odrediti profil potrebnog novog zaposlenika. Partneri u projektu vrijednom ukupno 25 milijuna kuna, a financiran je iz Europskog socijalnog fonda, su Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora te Centar HR – strukovna udruga djelatnika u upravljanju ljudskim resursima. Kako ističu iz Ministarstva rada, cilj projekta “Implementacija HKO-a i razvoj alata u povezivanju obrazovanja i tržišta rada” je značajnije uskladiti sustav obrazovanja s potrebama tržišta rada.

Pionirski projekt

U okviru tog projekta Ministarstvo prvi put u partnerstvu s poslodavcima izrađuje standarde zanimanja. Time će se definirati ključne kompetencije u zanimanju kao temelj za izradu standarda kvalifikacija odnosno obrazovnih programa koji će biti usklađeni s potrebama tržišta rada. Projekt će se financirati kao izravna dodjela sredstava u okviru Prioritetne osi 1. “Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage” Specifičnog cilja 8.vii.2 “Povećanje dostupnosti i kvalitete javno dostupnih informacija i usluga na tržištu rada, uključujući mjere APZ” Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.”

Iz HGK pojašnjavaju da se projektom želi riješiti problem strukturne neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada kao i probleme nerazmjera potreba tržišta rada i obrazovanja.  “Proces  prilagođavanja  obrazovnog  sustava  potrebama  tržišta  rada u procesu uspostave Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira počinje izradom standarda zanimanja, tj. definiranjem ključnih poslova i kompetencija potrebnih za određeno zanimanje te skupova kompetencija koji će se povezati sa skupovima ishoda učenja u standardu kvalifikacije.

Provodit će se ankete

Predviđena je izrada 200 standarda zanimanja (50 po partneru) za strukovna zanimanja i područje obrazovanja odraslih, uspostava novog internetskog sučelja, revizija i izrada nove Ankete o standardu zanimanja te Smjernica za izradu standarda zanimanja, izrada unaprijeđene Metodologije za izradu tumačenja profila sektora i izrada 15 novih profila sektora, nadogradnja analitičke platforme i publiciranja podataka, ažuriranje NKZ-a (Nacionalne klasifikacije zanimanja), implementacija ESCO-a (Europske klasifikacije vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja) u NKZ te izrada aplikacije za regulirane profesije”, ističu iz HGK. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Dodaju da će u okviru projekta partneri  provesti anketu o standardu zanimanja za definiranje ključnih poslova i kompetencija među poslodavcima, izraditi stratešku, sektorsku i analitičku utemeljenost standarda zanimanja, pripremiti standard zanimanja za dostavu na vrednovanje u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i sudjelovati u promidžbi projekta.  Sam HGK će u prvoj fazi izrađivati standarde za sljedeća zanimanja: brodski elektromehaničar, elektrostrojarski mehaničar, grafičar za doradu, grafički radnik, grafički tehničar, mehaničar brodskih strojeva, mehaničar zrakoplovne elektronike, tehničar ruralnog razvoja, ugostitelj seoskog turizma, ugostitelj seoskog turizma te zrakoplovni elektrotehničar.

“Radna  snaga  sektora Strojarstvo,  brodogradnja i metalurgija iznosi oko 145 tisuća osoba, što ga, nakon Ekonomije i trgovine, čini drugim najvećim HKO sektorom. S obzirom na recentna ekonomska kretanja oporavka industrijske proizvodnje, kao i važnosti za iste za svaki održivi ekonomski rast, očekuje se da će značaj i utjecaj sektora Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija samo rasti. U sektoru Strojarstvo,  brodogradnja i metalurgija ukupno je oko 585 zanimanja i 117 obrazovnih programa kroz sve rodove zanimanja.  U srpnju 2015. godine, radna snaga cijelog sektora iznosila je 143.157 osoba, što čini 8,31% hrvatske radne snage. Ovakvi projekti su od ključne važnosti kako bi se osiguralo da zanimanja i nacionalne strukovne kvalifikacije u jednakoj mjeri služe potrebama pojedinaca, poslodavaca i gospodarstva u cjelini”, kažu u HGK.

Kronična boljka

U Hrvatskoj je osnovni strukturni problem tržišta rada, ističu iz HGK, nerazmjer potreba tržišta rada i obrazovanja i neusklađenost ponude i potražnje za radom. Upravo je nedostatak kvalificirane radne snage, kroničan u određenim gospodarskim sektorima, jedan od najvećih problema s kojim se poduzetnici danas suočavaju. Prema evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanja vidljivo je kako struktura nezaposlenih osoba prijavljenih na HZZ-u ne može zadovoljiti potrebe tržišta rada, odnosno kompetencije nisu u skladu s potrebama gospodarstva.

Prema rezultatima Ankete poslodavaca (2017.) poteškoće pri pronalaženju radnika u 2016.  imala je gotovo polovina svih poslodavaca koji su tražili radnike (49%), od toga najviše u privatnom sektoru (60%). Najčešće poslodavci navode problem nedostatka kandidata s traženim radnim iskustvom (48%) i nedostatak kandidata s prikladnim obrazovnim smjerom/programom (47%). Nerealizirana potražnja za radnicima za poslodavce znači ograničenje rasta njihovih tvrtki, što u konačnici znači ograničenje rasta hrvatskoga gospodarstva.

Zahtjevi za uvoz strane radne snage su svake godine sve veći. Za 2018. Vlada RH odobrila je kvote za uvoz 31.000 stranih radnika koje poslodavci nisu mogli pronaći u Hrvatskoj. Za 2019. kvota iznosi  65.100 dozvola od čega se 15.000 dozvola odnosi na produženje već izdanih dozvola, a 41.810 za novo zapošljavanje.  Najveći broj zahtjeva za zapošljavanjem stranaca odnosi se na djelatnosti graditeljstva (17.800), turizma i ugostiteljstva (15.611), prometa (2314) i metalne industrije (2200) dozvola.

(Pre)brze tehnološke promjene

Kvote za turizam za ovu godinu povećane su gotovo 75%. U HGK kao kratkoročno rješenje pozdravljaju da se dio radne snage koji nedostaje nadomjesti iz kvota uvoza čime ćemo u određenoj mjeri ublažiti problem. Iako nužno,kažu, to nije i trajno rješenje. “Neusklađenost znanja, vještina i kompetencija nastaje i kao rezultat brzih tehnoloških i ekonomskih promjena. Činjenica je da za određena strukovna zanimanja postoji slab interes u obrazovanju, a neka zanimanja su zastarjela, ne postoje ili su se značajno promijenila. Zbog toga je potrebno osigurati pravovremenu reakciju na potrebe tržišta rada. Naime, u ovoj školskoj godini 3800 učenika željelo se školovati za kuhara.

Upisano je 1200. Za konobara će se školovati 705 učenika, a htjelo je 2160 učenika. Ako pak nema dovoljno zainteresiranih da bi se popunio jedan razred u zanimanju u kojem nedostaje radnika, određenoga smjera neće ni biti. Dakle, nedostaje nam sposobnost brze prilagodbe sustava obrazovanja”, upozoravaju u HGK. Zbog toga mjere aktivne politike zapošljavanja vide kao važan  instrument za postizanje boljeg podudaranja, obrazovanja i tržišta rada kao i za povećanje konkurentnosti poslodavaca prilagođavanjem novim zahtjevima tržišta. Mjere trenutno koristi oko 30.940 poslodavaca i radnika, od toga najviše potpore za  zapošljavanje (8.446 korisnika) i obrazovanje (8.303), od toga najviše za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (5543) i potpore za samozapošljavanje (6289 korisnika). 

“U nedostatku konkretnih rješenja tvrtke samoinicijativno organiziraju osposobljavanja odrasle radne snage. Nažalost, a zbog nedostatka cjeloživotnog učenja, obrazovanja na radnome mjestu ili slabosti mjera aktivne politike tržišta rada ne dolazi do njihovoga kontinuiranog prilagođavanja novim okolnostima.  Razina uključenosti osoba u programe cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj je samo 2% i među najnižima je u Europi što ukazuje da institucije trebaju raditi i na jačanju aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu kao i snažnijem i neposrednijem uključivanju tvrtki u obrazovanje.

Ključno je poslodavcima stvoriti uvjete da mogu podići plaće i privući potrebnu radnu snage. Ako su nam prva linija obrane kvote, onda trebamo i smanjiti administrativne prepreke za njihovu realizaciju”, rezolutni su u Hrvatskoj gospodarskoj komori.  Dodaju da dugoročno ipak moramo razmišljati o strukturnoj reformi obrazovnog sustava na svim razinama usmjerenoj na veću fleksibilnost u vidu potreba tržišta rad, a posebno na razini strukovnog obrazovanja. Primarni cilj strukturnih reformi u obrazovanju trebao bi biti razvoj domaće buduće radne snage u skladu s lokalnim i nacionalnim potrebama. Stoga u Komori vjeruju kako će ovaj projekt pridonijeti rješavanju navedenih izazova i u konačnici povećati zapošljivost i doprinijeti razvoju visokokvalificirane i mobilne radne snage i povećati  konkurentnost poslodavaca prilagođavanjem novim zahtjevima tržišta.