Rad na crno šteti radnicima, poslodavcima i društvu u cjelini, rekao je ministar rada Mirando Mrsić na konferenciji za novinare u ponedjeljak izvještavajući o tome kako je njegovo Ministarstvo proglasilo 2014. godinom borbe protiv rada na crno.

Najavio je strože sankcije za poslodavce koji ne poštuju Zakon o radu (ZOR).Ministarstvo rada pozvalo je socijalne partnere da zajednički ulože napore na osvještavanju poslodavaca i radnika o štetnosti te pojave, no sindikati su to odbili dok traju prijepori oko izmjena radnoga zakondavstva. Mrsić je najavio da će između dvaju saborskih čitanja ponovno pozvati sindikate, koji su zbog ZOR-a napustili Gospodarsko-socijalno vijeće, da se ipak uključe u raspravu o izmjenama ZOR-a i pomognu da se zakon poboljša.

"Cilj nam je da se ZOR provodi a rad poštuje, plaća i cijeni", poručio je Mrsić istaknuvši kako dinamizacija tržišta rada ne smije biti podloga za kršenje radničkih prava.Inspektorat rada, koji se od početka ove godine nalazi u sastavu Ministarstva, bit će jedna od temeljnih poluga suzbijanja rada na crno, a djelovat će i preventivno, najavio je ministar.Prema izvješću Inspektorata, najčešći oblici rada na crno su zapošljavanje radnika bez ugovora o radu i bez prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, rad na temelju prividnih ugovora, kršenje propisa o radnom vremenu, isplaćivanje plaće ili njezina dijela "na ruke", te nezakonito zapošljavanje stranaca. Lani je Inspektorat utvrdio da su 1342 radnika bila bez sklopljenog ugovora o radu, a 2012. njih 1592.

Broj nezakonito zaposlenih radnika u 2013. bio je 1313, a godinu prije 1699. Za 18.197 radnika prošle godine nije bila isplaćena minimalna plaća, a u 2012. za 14.202 radnika.Od 1. do 28. siječnja ove godine inspektori rada su protiv poslodavaca podnijeli 23 optužna prijedloga zbog sumnje u počinjenje 44 prekršaja te donijeli dva rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti zbog utvrđenog rada na crno.Sve to utječe na sigurnost i prava radnika, poslodavci koji tako rade su nelojalna konkurencija onima koji zakonito posluju, a društvo gubi prihode za sustav socijalne sigurnosti, upozorio je Mrsić i najavio da će biti osigurana i posebna telefonska linija na koju će građani moći prijavljivati slučajeve rada na crno. Kazne za poslodavce za rad na crno sada se kreću između 60.000 i 100.000 kuna i držimo da ih treba postrožiti, rekao je Mrsić, napominjući kako je to jedan od najtežih slučajeva kršenja ZOR-a.Požalio se da Inspektoratu nedostaje od 40 do 50 inspektora, no preraspodjelom će se nastojati odgovoriti potrebama.