Niz od osam mjeseci uzastopnog usporavanja godišnje inflacije u kolovozu je prekinut. Prema prvoj procjeni državnih statističara, nakon srpanjskog usporavanja na 7,3 posto inflacija je prošli mjesec porasla na 7,8 posto. Istodobno, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju na mjesečnoj su razini u prosjeku porasle 0,6 posto.

Mjereno međunarodno usporedivim tzv. harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), godišnja stopa je sa srpanjskih 8 posto ubrzala na 8,5 posto u kolovozu, dok je mjesečna HICP inflacija prema brzoj procjeni proteklog mjeseca iznosila 0,5 posto, nasuprot srpanjskih 1,1 posto.

Hrvatska je tako u usporedbi s drugim članicama eurozone godišnjom stopom inflacije ostala pri vrhu. Višu inflaciju u tom društvu 20 država ima samo Slovačka u kojoj se rast cijena s kolovozom vratio na jednoznamenkastih 9,6 posto (mjesec prije 10,3 posto).

Na razini eurozone “flash” procjene kažu da se inflacija zadržala na prosječnih 5,3 posto, čime se inflacijski jaz između Hrvatske i ostatka europodručja ponovno povećao na više od tri postotna boda.

S rastom maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu došlo je i do ubrzanja ukupne inflacije u kolovozu/I. Škrinjar/PIXSELL

Inače, u zoni eura Belgija i Španjolska su s usporavanjem ukupne inflacije na 2,4 posto trenutno posve blizu srednjoročno ciljanog stopi Europske središnje banke, a u nešto manje od polovice zemalja članica inflacija je svedena ispod pet posto.

Brojkama za kolovoz pečat je i u Hrvatskoj ponajprije dala inflacija cijena energije. Ona je u prethodnih devet mjeseci bila najzaslužnija za usporavanje godišnje stope rasta potrošačkih cijena, a sad je pridonijela ubrzanju jer je recentni rast cijena energije (u prvom redu sirove nafte) umanjio njezin pad u godišnjim usporedbama.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Kako ističu u DZS-u, porast mjesečne stope za komponentu energije procijenjen je za kolovoz na 2,7 posto (mjesec prije poskupjela je 1,7%), cijene usluga u kolovozu su u prosjeku poskupjele za 0,7 posto (u srpnju 1,7), a kategorije Hrana, piće i duhan za 0,2 posto, što je također nešto manje nego u srpnju.

Prema prvim izračunima, proteklog je mjeseca pad cijena, i to za 0,5 posto, zabilježen samo kod industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije), koji su pak mjesec prije u prosjeku pojeftinili 2,4 posto.

Istodobno, u godišnjim usporedbama indeksa potrošačkih cijena (prema domaćoj metodologiji) rast cijena Hrane, pića i duhana usporio je na 10,1 posto (sa srpanjskih 11,6%), a isto vrijedi i za cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda čiji je godišnji rast sa srpanjskih +7,7 u kolovozu sveden na 7,4 posto.

Nasuprot tome, kod cijena usluga bilježi se blago ubrzanje godišnje inflacije, sa 7,7 na 7,8%, dok su cijene energije još u srpnju u godišnjim usporedbama bile niže (s padom od 1,8 posto), a s podacima za kolovoz više su u odnosu na isti lanjski mjesec za 4,3%.

Temeljna inflacija
S obzirom na procjene o kretanju cijena industrijskih proizvoda i usluga, temeljna inflacija u Hrvatskoj je blago smanjena, ali i dalje je nešto viša od ukupne.

Najnovije procjene inflacije komentirali su i u Hrvatakoj narodnoj banci. Uz ostalo, ističu da je u Hrvatskoj godišnja stopa inflacije (HICP) u odnosu na vrhunac dosegnut u studenome 2022. trenutno 4,5 postotnih bodova manja.

Podsjećaju kako je trend usporavanja najvećim dijelom bio rezultat snažnog smanjenja inflacije cijena energije. Ona je u studenome bila premašila 20 posto, a uslijed pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, ali i privremeno zamrznutih cijena plina i električne energije za kućanstva (od travnja), inflacija cijena energije ušla je u negativni teritorij.

HNB-ovi analitičari naglašavaju kako je padu ukupne inflacije u posljednjih devet mjeseci u nešto manjoj mjeri pridonijelo usporavanje temeljne inflacije (zahvaljujući industrijskim proizvodima) i inflacije cijena hrane.

No, stvari su se promijenile od sredine srpnja, kad su se cijene sirove nafte tipa Brent na svjetskom tržištu počele povećavati pod utjecajem smanjenja ponude iz OPEC+ zemalja, a u kolovozu su porasle za oko 8 posto. To je potaknulo rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, pa je godišnja stopa promjene cijena energije u kolovozu bila viša nego u srpnju (1,6 naspram ̶ 5,8%), dovodeći do ubrzanja ukupne inflacije u kolovozu u usporedbi s prethodnim mjesecom.

Iako i dalje, ukupno gledano, imamo povišen godišnji rast cijena, u središnjoj banci navode kako je kod svih drugih glavnih komponenata inflacije on usporio u usporedbi sa srpnjem.

“U okruženju nižih cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, normalizacije opskrbnih lanaca i aprecijacije nominalnog efektivnog tečaja eura, inflacija cijena hrane (prema HICP-u) usporila je s 11,8 na 10,3 posto, a potrošačkih cijena industrijskih proizvoda sa 7,7 na 7 posto”, ističu. Usporavanje inflacije kod hrane i industrijskih proizvoda u velikoj mjeri odražava i povoljan učinak baznog razdoblja, jer su lani ta dobra bilježila snažna poskupljenja.

Povratak na početak 2021.
Nešto blaži uvozni inflacijski pritisci već neko vrijeme odražavaju se i na kretanje proizvođačkih cijena domaće industrije. S tim u vezi analitičari središnje banke podsjećaju na snažno usporavanje godišnjeg rasta cijena intermedijarnih proizvoda i industrijskih proizvoda za široku potrošnju.

Usto, kažu, smanjenje inflacijskih pritisaka rezultiralo je i padom kratkoročnih (tri mjeseca unaprijed) inflacijskih očekivanja poduzeća u industriji, koja su se posljednjih mjeseci vratila na razinu zabilježenu početkom 2021.

Šire gledano, ostaje vidjeti hoće li blago usporavanje temeljne inflacije na razini eurozone (sa 5,5 na 5,3 posto), ali i sve očitije naznake usporavanja gospodarstava europodručja ponukati ECB na preispitivanje potrebe za još jednim korakom povećanja referentnih kamata.