Rujan je ispao pravi hit ovogodišnje sezone sa zabilježenih 2,5 milijuna dolazaka i 13,8 milijuna noćenja, što je rast od pet posto u odnosu na lanjski rujan. Time su iznimno zadovoljni u Ministarstvu turizma iz kojeg poručuju: “Takvi rezultati, gdje nakon rekordne predsezone sada imamo i izvrsne pokazatelje za posezonu, potvrđuju da ostvarujemo rast turističkog prometa koji nije koncentriran isključivo na ljetne mjesece, već se ravnomjerno ostvaruje tijekom godine, uz istodobno jačanje kontinentalnog dijela zemlje.”

Prije početka sezone bilo je bojazni kakvi će biti rezultati zbog raznih čimbenika poput inflacije i geopolitičkih nestabilnosti, no brojke pokazuju rast. Podaci o fiskalizaciji računa u vrijednosti od 6,85 milijardi eura označuju rast od deset posto u odnosu na lani, a broj izdanih računa veći je za 4,1 posto. Prihodi od stranih turista u prvih šest mjeseci dosegnuli su 4,375 milijardi eura (5,9 posto više nego 2024.), a HNB procjenjuje rekordnih 15,5 milijardi eura prihoda od stranih turista za cijelu godinu.

U prvih devet mjeseci ove godine ostvaren je rast turističkog prometa od dva posto u dolascima i jedan posto u noćenjima. No, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), naglašava atraktivnost Hrvatske kao destinacije i izvan tradicionalno popularnih srpnja i kolovoza te naglašava kako je rast prometa vidljiv i u drugim mjesecima, što prije nije bio slučaj. Iako je bilo bojazni što će biti s njemačkih gostima zbog njihova poznatog opreza i lošije ekonomske situacije u zemlji, ipak su zasjeli na čelo po broju noćenja.

Tako je u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno 21,2 milijuna noćenja njemačkih gostiju, što je na razini lanjskih brojki. Drugi po broju noćenja su domaći turisti koji su ostvarili 12,5 milijuna noćenja unutar zemlje, što je rast od tri posto u odnosu na lani. Na trećemu mjestu je susjedna Slovenija, s ostvarenih 10,5 milijuna noćenja pa Austrija i Poljska.

Popularni u SAD-u

“Uglavnom, na svim važnijim tržištima ostvarili smo ili poraste prometa ili rezultate približne lanjskim, dok određene i blage zaostatke na pojedinim tržištima možemo sagledavati kao posljedicu ekonomskih okolnosti, inflacije i drugih pokazatelja koji se razlikuju ovisno o zemljama. Također, valja istaknuti i rezultate s pojedinih dalekih tržišta, u prvome redu SAD-a na kojem bilježimo značajan rast prometa od deset posto u dolascima i noćenjima, što je rezultat ciljano provedenih promotivnih aktivnosti i jačanja avio-povezanosti s našim zemljom”, kazao je Staničić.

Čelnik HTZ-a tvrdi kako je vidljivo da čak i u razdoblju pred i posezone zemlja turistički raste i privlači sve više gostiju više platežne moći.

“Važno nam je da kvaliteta usluge i zadovoljstvo gostiju ostaju na visokoj razini, odnosno da budemo percipirani kao destinacija koja nudi adekvatnu vrijednost za novac. To je vrlo važno u današnjim tržišnim okolnostima u kojima je cijena jedan od najvažnijih faktora na temelju kojeg turisti biraju svoja putovanja i destinacije”, naglasio je Staničić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

S tim se slaže i Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, koji kaže da moramo shvatiti kako nije moguće svake godine rasti po dvoznamenkastim stopama, a posebno tvrdi da kao destinacija moramo pripaziti na cijene u glavnom dijelu sezone.

“U suprotnom, bojim se da plešemo po rubu i možda odemo u smjeru koji za Hrvatsku ne bi bio dobar, dok primjećujem da su cijene puno bolje pogođene u pred i posezoni. Najveći izazovi u ovoj sezoni, a vjerujem da će tako biti i u nekoliko idućih dok se situacija malo ne stabilizira, je kako očuvati tu cjenovnu konkurentnost koja nam stalno nekako klizi kroz prste. Kako da nudimo neku primjerenu razinu vrijednosti za novac, pri čemu ipak treba praviti razliku kad je riječ o cjenovnoj konkurentnosti između pansionskog dijela turističke ponude koji još uvijek konkurentan u cjenovnom smislu i izvanpansionskog dijela koji se možda malo ‘odlijepio u visine'”, istaknuo je Krešić.

Porast plaća u sektoru

Da se gostima sviđaju nešto niže rujanske cijene, potvrđuje i Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja (HUOS), koja kaže: “S obzirom na to da je najavljeno kako će konkurencija biti povoljnija, sezonom možemo biti zadovoljni, pogotovo rujnom, koji je na određenim lokacijama izvanredan. Nedavno sam bila u Dubrovniku koji je još uvijek pun gostiju.”

Osim dobre sezone, u resornom ministarstvu naglašavaju i kako sektor turizma danas bilježi najveće plaće dosad. Od 2016. do dana bruto plaće porasle su za 89 posto, a za iduću sezonu spremaju se i neke zakonske promjene. Riječ je o novom zakonu o ugostiteljstvu koji bi trebao biti donesen do sredine 2026. godine. Tim zakonom omogućit će se prikupljanje i razmjena podataka o kratkoročnom najmu smještaja, kako to traži nova EU uredba koja stupa na snagu u svibnju iduće godine, a u obzir će se uzeti i potrebe turističkog sektora, posebno one vezane uz održivost i digitalizaciju.

“Svrha svih izmjena i reformskih procesa je stvaranje ravnoteže između turističkog razvoja i potreba lokalnih zajednica, jačanje kvalitete ponude te prepoznatljivosti hrvatskog turizma kroz prave domaćine, destinacije i poduzetnike koji predstavljaju autentičnost i gostoljubivost naše zemlje”, poručili su iz Ministarstva turizma i sporta.